BiH je između EU i kaosa

Referendum u Republici Srpskoj, kojim se osporava odluka Ustavnoga suda, konačno je rasvijetlio ono što svi znaju, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović sveo u dvije riječi “Big s...” – da BiH nije ozbiljna država niti uopće država jer Srbi, Bošnjaci i Hrvati imaju različite vizije budućnosti ove zemlje koju sve slabije na životu održavaju mentori u eksperimentu nastalom u Daytonskom laboratoriju.

Bošnjački i srpski predstavnici počeli su zveckati riječima, ali i oružjem, dok su se hrvatski dužnosnici u sklopu kampanje za izbore za Hrvatski sabor odvažili reći da zagovaraju preustroj zemlje u sklopu obilježavanja Dana Herceg-Bosne.

Na jednak su se način postavili i Beograd, koji je odmah pozvao sve Srbe na konzultacije, i Zagreb koji je izražavao zabrinutost, a Ankara je prethodno dala snažnu potporu Bošnjacima. 
„U BiH ne može doći do mirnog razlaza i neka se nitko time ne zavarava. Ne može doći ni do kakvog razlaza u BiH, ali može doći do konflikata i sukoba“, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović, dok je pak srpski lider Milorad Dodik poručio da će njegova stranka preispitati status Republike Srpske u smjeru neovisnosti na referendumu 2018. godine, kojemu je rujansko izjašnjavanje tek proba.

Božo Ljubić, nositelj HDZ-ove liste za Hrvatski sabor i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora koji okuplja najvažnije hrvatske političke stranke u BiH, poručio je da zbog neravnopravne pozicije, nadglasavanja, ekonomskog iscrpljivanja, kaznenog progona branitelja... Hrvati imaju pravo na povratak na stanje iz vremena Herceg-Bosne kada su imali vlastiti entitet. 
Vijeće za provedbu mira (PIC), tijela sastavljenog od predstavnika zemalja Zapada, Turske i Rusije koja daje smjernice visokom predstavniku o referendumu u RS-u, najprije se podijelilo jer je Rusija bila protiv težih ocjena prema srpskim vlastima u BiH.

Onda je u javnost izašlo priopćenje da PIC “poziva vlasti Republike Srpske da odustanu od referenduma” te su poručili da neće biti nikakvog odcjepljenja od BiH, kao ni crtanja novih granica unutar “luđačke košulje”.

Naime, tako je Daytonski mirovni sporazum, a napose njezin unutarnji ustavnopravni i teritorijalni ustroj, nazvao bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a kojega bosanskohercegovački Hrvati pamte po tome što je promijenio sadržaj Daytonskog sporazuma samo na njihovu štetu svodeći ih na status političke manjine.


Nakon posljednje sjednice PIC-a, međutim, nije bilo zabrane ni odluka koje su se priželjkivale u sarajevskom – bošnjačkom političkom krugu, a čega su se pak pribojavali iz srpske oporbe u BiH jer bi to po defaultu pomoglo Dodiku na idućim lokalnim izborima.

Istodobno, nekoliko hrvatskih dužnosnika u BiH pomalo je čudno podržavalo održavanje referenduma kao najdemokratskijeg načina izjašnjavanja, do ocjena da se odluke Ustavnog suda BiH moraju provoditi, a kojemu je pak referendum proturječan.


I dok se međunarodna zajednica nije uspjela usuglasiti kako osporiti referendum u RS-u, čelnik toga entiteta Milorad Dodik tek im je dao do znanja koliko važnim drži njihovo očitovanje kazavši da mu se rodila unuka i da ga ne zanimaju stajališta iz Sarajeva..

Istodobno, ovo je stajalište i te kako zabrinulo Beograd koji je pak za danas sazvao izvanredne konzultacije svih srpskih stranaka iz RS-a u Beogradu. No, prema najavama iz Banje Luke, taj “roditeljski sastanak” ni na kakav način neće utjecati na sudbinu referendumskog opredjeljivanja o Danu Republike Srpske koji je zakazan za 25. rujna, tjedan dana prije lokalnih izbora u BiH.

Održavanje ovoga referenduma, prema brojim procjenama, može biti početak novoga zapleta u BiH i regiji, ali i konačnog raspleta jer sadašnjim stanjem u BiH nije zadovoljan nijedan narod. Posebice Hrvati, koji u europskome putu BiH vide tračak nade koji bi bio posve suprotan onome u što se pretvorio Daytonski sporazum – kao simbol podjela i rata. 

>> Referendum u RS nije prihvatljiv, očekujemo reakciju iz Beograda