BiH jedina u svijetu nema vrhovni sud

Faris Vehabović, sudac Ustavnog suda Federacije BiH, jedan je od pravnih stručnjaka koji smatra da Ustavni sud BiH u nekim odlukama izlazi iz okvira svoje nadležnosti. Vehabović, koji je ranije bio registrar Ustavnog suda BiH, kaže da ovaj sud možda i prečesto ulazi u utvrđivanje činjenica i primjenu prava u odlukama redovitih sudova, a time na sebe preuzima ulogu nepostojećeg vrhovnog suda BiH. Sudac Vehabović dodaje da Sud ne bi trebao djelovati na ovaj način i postupati kao redoviti sud.

Različita gledišta
S druge strane, predstavnici Ustavnog suda BiH kažu da su u pitanju pravne nijanse i kako je logično da postoje razna pravna gledišta u svezi nadležnosti Suda i sudske prakse. No, sve je to u okviru Ustava i u službi zaštite ljudskih prava građana, kažu oni. Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan kaže da je “grijeh” ovog suda možda i u tome što je, ukidajući presude nižih sudova, povrijedio sujetu pojedinih sudaca i time izazvao kritike. - Često nailazimo na debele povrede ljudskih prava građana, koje se ne bi smjele događati, kaže nedavno izabrana predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić.

U ovim predmetima Sud se kreće tankom linijom nadležnosti i može lako postati meta kritika. - Moje je mišljenje da je Ustavni sud previše ušao u razmatranje činjenica, a prije svega u predmetima u kojima se spominje arbitrarna primjena prava u odlukama redovitih sudova, kaže Vehabović. Pod arbitrarnom primjenom prava pravnici podrazumijevaju proizvoljnu primjenu zakona koja nema pravnu osnovanost ili nije odgovarajuće objašnjena u obrazloženju presude. Takvo stanje Vehabović pripisuje činjenici da je BiH jedina zemlja u svijetu koja nema vrhovni sud na državnoj razini, koji bi ujednačavao sudsku praksu redovitih sudova i osiguravao ravnopravnost svih građana pred zakonom.

Ta činjenica dovodi Ustavni sud BiH u položaj vrhovnog suda, kaže Vehabović i dodaje: - Da postoji neko tijelo koje može utvrditi obvezujuću praksu, onda Ustavni sud BiH ne bi imao nikakvih opravdanja baviti se činjenicama. Nepostojanje (državnog) pravosudnog sustava je veliki problem.” Sudac Županijskog suda u Mostaru i profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže: “Ustavni sud ne prekoračuje svoju nadležnost izravno, ali na jedan suptilan, zaobilazni način on, štiteći ljudska prava, izlazi iz svojih okvira.

Pitanje nadležnosti
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH David John Feldman kaže kako je uvijek teško odvagati jesu li odluke redovitih sudova bile neosnovane, proizvoljne te da su mnogi predmeti dovodili do rasprava među devet sudaca ovog suda i iznošenja različitih pravnih mišljenja. - Ustavni sud BiH je dosad uvijek zauzimao stav da to nije razlog za zatvaranje očiju pred pogreškama koje lišavaju ljude njihova ustavnog prava na pravedno suđenje, kaže Feldman i dodaje da Sud smatra važnim zaštititi građane od proizvoljnih i neosnovanih odluka redovitih sudova.

U odlukama ove vrste standardno objašnjenje Ustavnog suda je kako on nije nadležan utvrđivati činjenično stanje i primjenu materijalnog prava u presudama redovitih sudova, osim u slučajevima kad odluke redovitih sudova ugrožavaju neka od ljudskih prava zajamčenih Ustavom. Registrar ovog suda Mijan kaže kako je to kompleksno pitanje jer je riječ o ljudskim pravima koja su vrlo uopćeno definirana Ustavom BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. “Tako u konvenciji stoji da svi imaju pravo na pravičan postupak, ali se uopće ne navode standardi koje treba ispoštovati u tom sudskom postupanju.”

“Ustavni sud crpi osnovu za svoju nadležnost iz standarda koji je uspostavio Europski sud kroz svoju praksu. Europski sud daje samo minimum ljudskih prava, kaže Mijan i dodaje da je državama koje su, kao i BiH, potpisale konvenciju, ostavljena mogućnost da pruže viši stupanj zaštite ljudskih prava. Na zamjerke pravnika koji kažu da Ustavni sud BiH prekoračuje nadležnost kada djeluje kao redoviti žalbeni sud, Mijan odgovara da ovaj sud ne pokušava preuzeti ulogu redovitog žalbenog suda. Umjesto toga, ovaj sud uglavnom ne utvrđuje činjenice niti primjenu materijalnog prava, osim u određenim iznimkama kada procjeni da su redoviti sudovi prekršili neko od Ustavom zajamčenih prava.

Ustavni sud BiH nikad izravno ne kaže da je redoviti sud pogrešno protumačio nečiju izjavu, nego ispituje kako je redoviti sud to obrazložio u presudi. Problem nastaje kada niži sud ne obrazloži na odgovarajući način zašto je donio određenu odluku, kaže Mijan. U velikom broju svojih odluka Europski sud navodi da stranka ne može iskoristiti svoje pravo na žalbu niti viši sud može preispitati valjanost presude ako presuda nije potpuno obrazložena, kaže Mijan i dodaje da je dobro što su odluke Suda kolektivne i što najprije odlučuje Vijeće sudaca, pa odluku detaljno pregleda i skupina pravnih savjetnika.

Sporne odluke
Tek ako se svi skupa slože da je u odluci sve što treba, ona biva donesena i objavljena. Čak i ako Ustavni sud ponekad prijeđe okvir nadležnosti, ne postoji realna šteta, kaže registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan. Prema njegovim riječima, u pravosuđu uvijek postoji viši autoritet koji će preispitati odluku. U slučaju sporne odluke Ustavnog suda BiH, taj autoritet je Sud za ljudska prava u Strasbourgu.