BiH sve više postaje zemljom starih ljudi

SARAJEVO - Iako još nije među europskim državama s najstarijim stanovništvom, Bosna i Hercegovina definitivno nije zemlja mladih ljudi. Stalna upozorenja o pojavi bijele kuge te ratno i poslijeratno iseljavanje stanovništva rezultirali su time da BiH sve više postaje zemlja staraca.

Trostruko smanjenje
manjenje To najbolje potvrđuju službene brojke statističkih zavoda. Prirodni je priraštaj u Federaciji BiH 1991. godine bio 8,9 na 1000 stanovnika. Deset godina kasnije priraštaj se gotovo trostruko smanjio - 3,1, a lani je bio samo 1,1 na 1000 stanovnika.  
Zahvaljujući dijelom i takvu prirodnom priraštaju, u Federaciji je danas oko 14 posto stanovništva starije od 65 godina. Trenutačno je u većem entitetu nešto više od 327.000 osoba iznad te dobne granice. S druge strane, oko 420.000 ili 19 posto populacije mlađe je od 14 godina. Zanimljivo je kako među građanima starijima od 65 godina najviše je žena, a među onima mlađima od 14 godina više je muškaraca. Iz toga bi se dalo zaključiti da je muški dio populacije u BiH mlađi od ženskog.
Gotovo dvostruko više mladih nego starih građana živi i u Unsko-sanskoj županiji, a prema službenoj statistici, najstarije su Bosansko-podrinjska i Hercegbosanska županija. U županijama, čija su sjedišta Goražde i Livno, 50 je posto više osoba starijih od 65 godina nego djece i tinejdžera.
Više starih nego mladih živi i u Posavskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a Srednjobosanska i Zapadnohercegovačka županija još uspijevaju zadržati više mladih.

Manje starijih žena
Zabrinjava predviđanje da će se taj omjer i dalje povećavati u korist starijih osoba. Iznimno niska stopa prirodnog priraštaja teško će se promijeniti, a male su šanse da se zaustavi i odlazak mladih, posebice srednjoškolaca i studenata u inozemstvo. Doda li se tomu i napredak medicine koji povećava granice prosječne životne dobi, očito je da BiH ubrzano ide prema društvu starih zemalja europskoga kontinenta.