Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine u nedjelju će se provesti referendum na kojemu će se građani te zemlje, koji su istodobno državljani entiteta Republika Srpska, izjašnjavati žele li da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao entitetski praznik, a njegova najava izazvala je najveću političku krizu u BiH od okončanja rata u toj zemlji 1995., pa čak i upozorenja o mogućim oružanim sukobima.
Zbog sve veće napetosti u BiH uoči referenduma pojačane su mjere sigurnosti, a neka veleposlanstva poput francuskog pozvala su građane svojih država da budu posebice oprezni planiraju li u nedjelju putovati na područje RS-a.
Pravo glasa na nedjeljnom referendumu, prema podacima provedbenog povjerenstva, ima nešto više od 1,2 milijuna osoba.
"Obavljamo intenzivnu obuku glasačkih odbora, njih ima negdje oko dvije tisuće na teritoriju RS. Pripreme su završene i referendum možemo održati praktično sutra", izjavio je ovog tjedna Siniša Karan, predsjednik provedbenog povjerenstva koje je osnovala Narodna skupština RS.
Glasačka mjesta u nedjelju bi trebala biti otvorena u 7 sati, a izjašnjavanje će trajati do 19 sati. Objava rezultata mora slijediti najkasnije za 48 sati no očekuje se da će biti poznati već u nedjelju navečer.
Entitetski je parlament odluku o raspisivanju referenduma donio 15. srpnja kao odgovor na pravorijek Ustavnog suda BiH koji je u studenom 2015., zaključio da obilježavanje 9. siječnja kao dana RS nije sukladno ustavu jer diskriminira Bošnjake i Hrvate koji žive u tom entitetu.
Presuda Ustavnog suda rezultat je apelacije koju je podnio sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Na sličan način ranije su proglašene neustavnima, diskriminirajućima i ukinuti pjesma "Bože pravde" kao entitetska himna te grb RS koji je sadržavao samo znakovlja srpskog naroda.
Ustavni je sud, donoseći odluku, imao u vidu činjenicu da 9. siječnja asocira na datum iz 1992. godine kada je dio zastupnika srpske nacionalnosti iz skupštine tadašnje SR BiH samovoljno i protuzakonito proglasio tzv. republiku srpskog naroda u BiH izražavajući zahtjev za "teritorijalnim razgraničenjem" od Hrvata i Bošnjaka, odnosno za pripajanjem tog područja sa srpskom većinom Srbiji.
Bio je to secesionistički čin koji je bio izravni uvod u rat u BiH.
Izazov Daytonskom sporazumu
Odlukom Ustavnog suda BiH vlastima RS pripala je zadaća da entitetski zakon o praznicima usklade s presudom, no umjesto toga na poticaj vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik, Narodna skupština RS odlučila je raspisati referendum kojim se praktično osporava autoritet Ustavnog suda iako su njegove odluke konačne i obvezujuće.
Izazov autoritetu Ustavnog suda je i odlučnost vlasti RS da organiziraju referendum iako je taj isti sud 17. rujna, ponovno na Izetbegovićev zahtjev, donio privremenu mjeru kojom se provedba takvog izjašnjavanja izrijekom zabranjuje.
Stanje i ustroj BiH su takvi da ne postoje mehanizmi prisilne provedbe ove sudske odluke. Jedino što se može očekivati jest da na temelju obavijesti Ustavnog suda Tužiteljstvo BiH pokrene postupak kaznenog progona osoba odgovornih za neprovođenje sudske odluke.
Nejasno je i što će biti izravne posljedice provedbe referenduma u odnosu na entitetski zakon o praznicima. Dužnosnici RS daju oprečne izjave o tome je li on obvezujućeg ili savjetodavnog karaktera, a Karan ga je definirao kao "izražavanje prethodnog mišljenja građana" na temelju kojeg će onda entitetski parlament izmijeniti postojeći zakon o praznicima u dijelu koji se odnosi na 9. siječnja.
"Izmjene će eventualno ići u pravcu zakonske neobveznosti proslavljanja dana republike za one građane RS koji ne žele svečanim neradnim danom obilježiti taj datum", najavio je Karan.
Predsjednik parlamenta RS Nedjeljko Čubrilović u petak je bio skloniji općenitijim konstatacijama.
"Narodna skupština RS će pristupiti donošenju zakona o praznicima u kojem će biti definirani stavovi koji neće vrijeđati druge narode, a koji će svakako trebati suglasnost svih", kazao je Čubrilović.
Najava provedbe referenduma u RS izazvala je brojna reagiranja u BiH i regiji, a u samoj zemlji politički sukobi potaknuti su procjenama kako je ovaj čin izazov miru i samom Daytonskom sporazumu koji izrijekom definira obvezu poštivanja odluka Ustavnog suda.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upozorio je da bi se u ovom slučaju moglo raditi tek o "probnom balonu" za provedbu nekog kasnijeg referenduma na kojemu bi se odlučivalo o otcjepljenju RS od BiH.
Predsjednik RS Dodik takve je sumnje odbacio, no potvrdio je da refererendum o "statusu RS" ostaje opcija ako se stanje u BiH ne bude odvijalo na zadovoljavajući način.
Za "privatni referendum" Dodik bez potpore iz inozemstva, a kritična je i oporba RS
Najutjecajnije zapadne države osudile su najavu referenduma pozivajući opetovano vlasti RS da ga otkažu. Bez potpore za referendum Dodik je ostao čak i kada je u pitanju Beograd jer su se od toga jasno distancirali najviši srbijanski dužnosnici.
Jedinu potporu RS je odbila od ruskog veleposlanika u BiH Petra Ivancova koji je kazao kako je za vlasti njegove zemlje neupitno pravo naroda na takvo izjašnjavanje.
No nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimrom Putinom u četvrtak u Moskvi, Dodik nije mogao kazati kako je i od njega dobio jasnu potporu za referendumsku avanturu.
"Što se tiče referenduma nije bilo nekih posebnih razgovora osim konstatacije da je to pravo naroda", kazao je Dodik, koji je očito ostao bez bilo kakve važnije inozemne potpore za referendum.
I oporbene strane sa srpskim predznakom sve su kritičnije prema referendumu iako su ga podržale kada se o tome odlučivalo u entitetskom parlamentu.
Oporba optužuje Dodika da je referendum iskoristio za stranačku promidžbu uoči lokalnih izbora zakazanih za 2. listopada.
Iz Srpske radikalne stranke (SRS) građane RS otvoreno su pozvali da "ne izlaze na besmisleni privatni referendum Milorada Dodika".
Mediji bliski Dodikovoj vlasti istodobno provode agresivnu kampanju za izlazak na referendum, a entitetski javni servis RTRS gledatelje i slušatelje svakodnevno zasipa domoljubnim spotovima u kojima ih poziva na nedjeljno izjašnjavanje.
Vrijeme će pokazati da je BiH trebalo podijeliti na pola i to po sredini između Hrvatske i Srbije, a stanovništvo preseliti ( tako je većina bila vani ). Do danas više ne bi imali nikakvih tenzija. Bosna i Hercegovina mogu biti regije ( npr. "zapadna bosna" u Hrvatskoj, "istočna bosna" u Srbiji ), nikako država jer jednostavno niti jedan od dva naroda ( tzv. bošnjaci/muslimani nisu nacija ) ne doživljava BiH kao svoju državu! Uvijek je u BiH kuhalo i uvijek će kuhati ako se ne stavi pod kontrolu Zagreba odnosno Beograda.