BiH u svojim zatvorima ne želi haaške osuđenike

Ako Vijeće sigurnosti UN-a usvoji najnoviji zahtjev predsjednika srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasima Ljajića, osuđenici za ratne zločine s prostora bivše Jugoslavije služit će zatvorske kazne u svojim matičnim državama.

Ljajić je, naime, u ime srbijanske Vlade ovakav zahtjev uputio glavnom tajniku UN-a Ban Ki-Moonu, navodeći da bi to pravilo vrijedilo za sve države nastale raspadom bivše SFRJ.

Privremeno puštanje
“Naveo sam da u slučaju izdržavanja kazni u zatvorima u Srbiji ne bi bilo moguće prijevremeno puštanje haaških osuđenika na slobodu bez prethodne suglasnosti Haaškog suda”, objasnio je Ljajić, čiji izjavu prenose srbijanski mediji.

Prema informacijama koje stižu iz srbijanske Vlade, sporazum po kojem haaški osuđenici mogu izdržavati kazne u zatvorima matičnih zemalja do sada je potpisalo 17 država. Iznesena ideja nije novost i više puta je potencirana, ali su uvijek protiv nje bili u prvom redu predstavnici Haaškog suda, ali i vlasti zemalja bivše Jugoslavije.

Protivljenje
Tako su se prije dvije godine Željko Komšić i Haris Silajdžić usprotivili zauzimanju srbijanskog premijera Vojislava Koštunice da osuđenici Haaškog suda kazne izdržavaju u zatvorima zemalja čiji su državljani. Takvo izdržavanje zatvorskih kazni Koštunica je, kao i Ljajić, najavio da će zatražiti od glavnog tajnika UN-a te da će Srbija nastojati s drugim zemljama bivše Jugoslavije formulirati takav prijedlog UN-u.

“Koštuničina inicijativa apsolutno je neprihvatljiva”, izjavio je tada Komšić, koji svoj stav nije promijenio. On, kao i Silajdžić, podržava sadašnju praksu Haaškog suda o smještaju osuđenika, jer bi se promjenom stanja u praksi mogao dovesti do korištenja čisto etničkih kriterija pri raspoređivanju haaških osuđenika u zatvor na prostoru bivše Jugoslavije.

Štetnost rješenja za koje se zauzimao Koštunica i ponovno se zauzima Rasim Ljajić, očituje se i u bijegu optuženika za ratne zločine Radovana Stankovića, osuđenog na 20 godina.