Pogibija trojice hrvatskih planinara, Ive Miluna, Zorana Skračića i Mire Duplančića, koja se dogodila prošlog tjedna kada su se ta trojica iskusnih planinara pokušala popeti na Sveto Brdo na Velebitu, najveća je planinarska tragedija u Hrvatskoj. Dosad je bilo nekoliko takvih nesreća, ali nijedna s toliko ljudskih žrtava. Tako je bijela smrt u hrvatskim planinama počela odnositi svoje žrtve i to trojicu iskusnih planinara.
Iskusni planinari i spasioci, kao što je proslavljeni alpinist Stipe Božić, kažu da se ovakve nesreće događaju najčešće jer ljudi pod svaku cijenu žele osvojiti zadani vrh, ne mareći za vremenske uvjete na tim prostorima. Pretpostavlja da je tako bilo i u ovom tragičnom slučaju i da su trojica iskusnih planinara predvidjeli ćudi Velebita i uvjeta koji su u tom trenutku bili oko Svetog brda na Velebitu. Slično razmišlja i Vinko Prizmić, pročelnik hrvatske Gorske službe spašavanja.
- Do nesreće je došlo uslijed iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta i stanja snježne podloge. Posljednjih petnaestak dana gotovo na svim hrvatskim planinama stvorena je glatka ledena površina koju mi planinari zovemo stakleni led. Taj je stakleni led toga tragičnog dana zavarao mnoge planinare, pa smo zabilježili desetak poskliznuća planinara, a najgora tragedija dogodila se ovoj trojici planinara. Nesreću ne Velebitu potpomogao je dosta jaki vjetar koji je puhao baš na tom dijelu velikom jačinom.
Mislim da se tragedija mogla spriječiti da su planinari imali kvalitetniju opremu i da su se pridržavali alpinističkih pravila penjanja - kaže Prizmić.
Ova planinarska nesreća, koja je odnijela tri života, dosad je nezabilježena u hrvatskim planinarskim statistikama koje se odnose na planinarske nesreće. U posljednjih četrdeset godina na hrvatskim i svjetskim planinama pogibali su hrvatski planinari. Najveća alpinistička tragedija u kojoj su sudjelovali i hrvatski alpinisti dogodila se prije 32 godine, točnije 20. srpnja 1974., na Kavkazu. Tada je četvero najboljih hrvatskih alipinista poginulo u ledenom odronu na stijeni Križ užba.
- Poginula su dvojica Zagrepčana, Urso Vrdoljak i Viktor Tabaković, te dvojica Splićana Ante Bedalov i Nenad Čulić. Još prije gotovo pola stoljeća, 1958., na Kleku su živote izgubili, kaže Prizmić, hrvatski alpinisti Lukšić i Lindebach. Čak trojica hrvatskih alpinista poginula su 1983. godine. Na Manasluu je poginuo Ante Bućan iz okolice Splita. Odnijela ga je snježna lavina, a te iste godine u srpnju u alpinističkoj ekspediciji “Kavkaz 83” na gori Uilutau, pri silasku s osvojenog vrha, poginuli su hrvatski alpinisti Ivo Veberić i Srećko Rihter.
Planinari razlikuju nesreće u planini od planinarskih nesreća. U planinskim nesrećama godišnje u Hrvatskoj pogine deset do petnaest ljudi. Hrvatska Gorska služba spašavanja u 55 godina postojanja imala je više od osam tisuća intervencija. Posljednjih godina, ističu u GSS-u, primijećeno je veliko povećanje broja nesreća u planinama.
- U planinarskom rječniku razlikuju se pojmovi planinarske nesreće i nesreće u planinama. Planinarske nesreće obuhvaćju stradavanje planinara, a nesreće u planinama odnose se na rekreativce i obične ljude - kažu u GSS-u.
Najveća nesreća u planinama dogodila se prije 40 godina i to na Sljemenu. Tada se četvero mladih izletnika zbog svoje nepripremljenosti i propusta smrznulo.
Iskusni hrvatski planinari i alpinisti ističu da u planine treba odlaziti pripremljen i ne izlagati se nepotrebnim opasnostima koje vrebaju na svakom koraku. Posljednjih godina hrvatske planine mame mnogo turista i planinara ne samo iz naše zemlje, nego i stranaca. Iskusni planinari će reći da su i najpitomije planine pune opasnosti i smrtonosnih zamki, posebice u zimskim mjesecima, kada ih prekrije snijeg.
SAVJETI ZA PREŽIVLJAVANJE
1. Nikad ne ići sam
2. Najaviti cilj i smjer kretanja
3. Pripremiti se i upoznati s planinom, nabaviti karte, pitati iskusnije planinare
4. Ponijeti dovoljno hrane i pića
5. Ponijeti obuću i odjeću koja štiti od hladnoće i vlage.
6. Pripremiti se za mogućnost prisilnog noćenja
7. Ponijeti mobitel
8. Ponijeti komplet prve pomoći
9. Kretati se oprezno prateći oznake
10. Kada pomislite da vam prijeti opasnost, poduzmite sve kao da će se prijetnja ostvariti
11. Ne hvatajte se za uporišta koja nisu provjerena. (ps)
Zakon o GSS-u smanjit će broj nesreća
Povećanje broja nesreća u planinama Vinko Prizmić uspoređuje s cestovnim nesrećama. – Kao što je kroz povijest porastom prometnih sudionika došlo do potrebe za posebnom signalizacijom i zakonima o ponašanju u prometu, slično se treba primijeniti i za planine. U Italiji se donošenjem zakona o gorskoj službi spašavanja znatno smanjio broj nesreća. Vjerujem da će se isto dogoditi i kod nas u Hrvatskoj, a donošenje zakona najavljeno je za ljeto 2006. godine.
Porast broja intervencija GSS-a
2000. godine - 75
2001. godine - 160
2002. godine - 290
2003. godine - 300
2004. godine - 396
2005. godine - preko 500.(ps)