skupe cijene

Bijelu tehniku plaćamo kao i bogati Danci, a u hrani smo skuplji i od Slovačke, Portugala, Estonije...

Foto: Duško Marušić/PIXSELL
bijela tehnika
Foto: VL
Eurostat
Foto: Armin Weigel/DPA/PIXSELL
mašine
21.06.2015.
u 11:00
Hrana u nas samo 10 posto jeftinija od prosjeka Europske unije
Pogledaj originalni članak

Kad su u pitanju cijene robe i usluga, Hrvatska je među jeftinijim zemljama Europske unije, pokazalo je jučerašnje izvješće Eurostata za 2014. godinu. Prema ukupnom indeksu potrošačkih cijena hrane i bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i cigareta, odjeće, potrošačke elektronike, prijevoza za osobne potrebe te restorana i hotela, čak 33% smo jefiniji od prosjeka EU, pri čemu prednjači usluga u hotelima i restoranima, koja je 28% jeftinija, te alkoholnih pića i cigareta za 27%. Jeftinije članice EU od nas su tek Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Litva. S druge strane, po standardu kupovne moći Eurostata i dalje smo među najsiromašnijima u EU, dok cijene hrane i bezalkoholnih pića u nas dostižu 90 posto prosjeka EU i više su od gotovo svih promatranih kategorija.

Osim što nas u "tuku" i u prethodnih pet zemalja, u hrani smo skuplji i od Slovačke, Portugala, Letonije, Cipra, Estonije te nečlanica EU – svih ostalih bivših zemalja Jugoslavije plus Turske i Albanije.

Elektronika skuplja

Branko Bobetić, direktor Gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, kaže kako prosjek potrošačkih cijena hrane u nas sigurno ne dižu cijene mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda. One su, tvrdi, u nas non-stop u deflaciji.

– Špica indeksa EU u nas je bila u srpnju i kolovozu 2013., kad je Hrvatska ušla u EU, a od tada su cijene tih proizvoda u znatnoj deflaciji. Već u travnju ove godine, u odnosu na srpanj i kolovoz 2013., mlijeko i mliječni proizvodi, čemu je kumovao i velik uvoz iz EU, bili su 5% niži, a meso i mesni 2%. Za usporedbu, u tom istom razdoblju cijene mlijeka i mliječnih proizvoda stagnirale su, a meso je poskupjelo 1%, dok je hrvatska industrija sniženjima i akcijama prisiljena utjecati na bilancu uvoza – objašnjava Bobetić. Neke neto cijene u tom su razdoblju tako pale i 20% pa su ugrožene i primarna proizvodnja i kompletna prerađivačka industrija, ističe on.

U odnosu na prosjek EU, odjeća je u Hrvatskoj jeftinija 14%, a najskuplja u Švedskoj (21%). Potrošačka elektronika u nas je 5% skuplja od prosjeka, na razini Finske i Estonije, ili pak za samo nekoliko indeksnih poena jeftinija nego u Velikoj Britaniji ili Belgiji.

Foto: VL

Alkohol najskuplji u Irskoj

Najskuplja članica EU je, međutim, Danska, koja odskače čak 38 posto od ukupnoga prosjeka EU. Najskuplja je za potrošačku elektroniku, obuću, hranu i bezalkoholna pića, dok Irska ima najviši indeks potrošačkih cijena za alkoholna pića i duhan u EU (70%). Ubroji li se pak i EFTA, Norveška u tome drži vrtoglavih 139% iznad prosjeka. Makedonija u konkurenciji 37 promatranih zemalja (članica i nečlanica EU) ima najnižu razinu cijena (čak 53% od prosjeka), a u Turskoj su najjeftiniji odjeća i obuća. Među zemljama članicama EU, Poljska je najjeftinija zemlja za hranu i bezalkoholna pića, Bugarska za alkoholna pića i duhan te obuću, a Mađarska za odjeću.

>> Od Hrvata su u Europskoj uniji siromašniji jedino Bugari i Rumunji

>> Bratislava istisnula Beč, mi na začelju s Bugarima

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 18

RT
Rollo Tomasi
11:51 21.06.2015.

Pričam neki dan s kolegicom iz jedne zemlje EU na temu plaća. Pogađam da je njena barem 4 - 5 puta veća od moje za isto radno mjesto. I kad sam joj rekao kolika je moja uz opis cijena kakve su kod nas, bilo je pitanje: kako vi uopće uspijete preživjeti? Odgovorio sam joj da Hrvati o tome ne pričaju jer niti ne znamo objasniti, ali da je to jedna od neotkrivenih tajni svemira...

DU
Deleted user
11:33 21.06.2015.

Ja velim da nam uz ovakve političare,gospodarstvenike,ekonomiste itd. ne može biti dobro.Dok nam narod kopa po kontejnerima oni samo sebe gledaju,svuda je jeftinija hrana u odnosu na primanja a kod nas su mala ili nikakva primanja a cijene su nam veće nego u ostatku eu.

DU
Deleted user
11:14 21.06.2015.

Ima dosta uzroka i u našem mentalitetu, pri čemu mislim na tzv. managere. Prije 10-15 godina je bilo po novinama kako ponosni su manageri u HR ogranku jedne multinacionalne kompanije koja trži pića globalno. A zašto? Zato jer su tada prodavali najskuplje dotično bezalkoholno piće u Europi. I naši poslovni portali i časopisi pronosili njihovu slavu i diku, u stilu tako i treba. De facto su svojim sunarodnjacima zaračunavali cijenu po L kao da se radi o emiratima pa se voda dobiva desalinizacijom mora. I što bi? Tada su uletjeli austrijski trgovci i prvo su se snebivali nad cijenom dotičnog napitka na veleprodajnim fakturama. Onda stali zvati te dične managere da kako kod njih toliko jeftinije, a ovdje gle cijene. Međutim, naši ni čut da smanje cijenu. Pa austrijski veletrgovac poslao cijelu aferu na analizu centrali u Atlanti - da kako tolika razlika u nabavnoj cijeni u Hrvatskoj nasuprot Austrije i Njemačke, zašto? U konačnici, odmah je cijena otišla dolje na direktivu iz Atlante... Hvala Austrijancima! Eto,ima tzv. unutr. mržnje kod nas koliko duša poželi i to se naposljetku odrazi i na (pre)visoke cijene. Tko meni ne vjeruje, eno samozvanog energ. analitičara i gurua Šterna koji u svakom novinskom istupu mantra da energija mora biti skupa. Širom su mu otvorena sva vrata svih medija u Hrvatskoj, Nikad ga nisu zapitali kako onda da se zimi grije sirotinja u Hrvatskoj, uz te cijene struje. Nisu ga ni pitali da zašto zastala plinofikacija Zadra i Splita, iako magistralni cjevovodi u gradu odnosno nadomak grada. E zato jer Vlada nasvirala cijenu m3 zemnog plina na tu razinu da se građanima obalnih gradova to više ne isplati, uzalud dovedoše cjevovode kad puk više nema računice. I o toj pojavi nikad ne priupitaše Šterna!?