Danas je na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta velikom većinom podržana Rezolucija o uvođenju europske oznake zemljopisnog podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode.
Nakon što je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača prije nekoliko mjeseci izglasao Mišljenje o takvoj oznaci, uključujući i amandman hrvatske zastupnice Biljane Borzan kojim je prijedlog o uvođenju jedinstvenog standardiziranog i javnog registra nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU, Izvješće je podržano i na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
– Jako sam sretna što su kolege prepoznale važnost što skorije uspostave ovog sustava. Podržali su vrijednost europske vještine, tradicije i znanja. Do sada je ona često omalovažena navalom krivotvorina iz trećih zemalja. Primjerice, europski proizvođači tekstila se žale da oko 40 posto prihoda moraju trošiti na sudske sporove s krivotvoriteljima umjesto u povećanje proizvodnje, a mnoge tvornice u se odavno ugasile – komentirala je Borzan.
Čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog podrijetla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ "kraljevski", "originalni" i slično.
– Oznaka podrijetla nosi puno prednosti koje, primjerice, oznaka zaštićeni znak nema. Iznad svega to je prepoznatljivost kod potrošača. Potrošači vole kupovati proizvode s oznakom izvornosti jer znaju da su kupili kvalitetno i autentično. A ne kad dođu kući, okrenu zapravo preplaćeni proizvod pa vide da piše "proizvedeno u Kini" – kazala je u raspravi Borzan.
Europska komisija je još 2014. u Zelenoj knjizi objavila da bi stvaranje takve oznake stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.
– Komisiji je prijavljeno oko 800 proizvoda koji žele takvu oznaku. Među njima su i hrvatski zlatovez, paška čipka, brački kamen... Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrtnike i razvoj siromašnijih regija. Pravni temelj je već postavljen oznakom za poljoprivredne proizvode, a nova Direktiva o autorskim pravima je prva stanica na kojoj možemo početi graditi uspješnu priču – rekla je Borzan.
Neki zastupnici su izrazili zabrinutost zbog dodatnog administrativnog tereta za poduzeća.
– Kada mi netko sa skepsom govori o ovoj temi, ja ga jednostavno upitam gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake podrijetla za, primjerice, vina, ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštititi što je naše i tražiti trgovačke partnere da to poštuju! – zaključila je Borzan.
>> Ličkom krumpiru priznato porijeklo u EU
>> „Muškatu momjanskom“ dodijeljena zaštićena oznaka izvornosti
"Kupujmo hrvatsko" je već dugo poznata i otrcana fraza koja je tek floskula i fraza. Što mi to kupujemo hrvatsko ? Tko to može sa sigurnošću potvrditi. Vino žlahtinu proizvode od makedonskog grožđa, pršut od uvezenih svinjskih polovica koje su iz Kine ali su doživjele novu deklaraciju u Nizozemskoj, Danskoj ili nekoj drugoj EU članici. Tako većina proizvoda koji dolaze kod nas, a druge i treće su klase, nama ih naši prodaju pod prvu klasu i uz to su naravno 20 do 30% skuplje nego su tamo od kuda dolaze. Na primjer : Kupio sam vino marke BERLUSCO u Lidlu po akcijskoj cijeni od 26 kuna ( prije toga bilo je 35 kuna ) da bih nakon par dana to isto vino u Italiji kupio za 2,20 € po sasvim normalnoj i maloprodajnoj cijeni. Naravno da je uvoznik to isto vino uvezao po veleprodajnoj cijeni od možda i samo jednog eura. Tko je onda tu lud, odnosno zakinut ? Uglavnom ona "kupujmo hrvatsko" je degutantana floskula jer nas varaju i zakidaju gdje god je to moguće.