'Bilo bi najbolje svima dati prvu dozu, a druga kad dođe'

Hoće li doista doći do popuštanja mjera 1. ožujka kako se očekivalo, i dalje se ne može sa sigurnošću tvrditi unatoč najboljoj epidemiološkoj situaciji u Europi. Jer, prema medijskim izvješćima, AstraZeneca neće moći isporučiti više od 50 posto ugovorene količine cjepiva u drugom tromjesečju ove godine.

Druga je vijest stanoviti porast brojki te ozbiljna vjerojatnost da se kentski soj proširio i u nas. Prof. dr. sc. Pero Lučin moguće rješenje za nedostatak cjepiva vidi u promjeni režima cijepljenja.

– Nisam siguran da ćemo moći promijeniti strategiju cijepljenja. Bilo bi najbolje svima dati prvu dozu, a druga kad dođe. To se posebno odnosi na AstraZenecu jer je istraživanje pokazalo da je najbolji učinak kada se druga doza primijeni 3-4 mjeseca nakon prve, što je objavljeno u Lancetu prošli tjedan. Tako bi se moglo cijepiti dvostruko veći broj ljudi i ući u ljeto kad je transmisija, očigledno, manja te dočekati nove doze i dobiti na vremenu. Mislim da je to posebice važno za ljude koji rade u turističkoj industriji. Najvažnije je, po meni, da ljudi nastave s distanciranjem i da se ne opuste. Naročito je bitno da se institucijskim mehanizmima ne tjera ljude na okupljanja - poput nekih fakulteta koji inzistiraju na on site nastavi, smatra prof. Lučin napominjući kako sada ulazimo u razdoblje lokalnih izbora kada obično dolazi do pojačanog okupljanja ljudi te učestalih sastanaka, a time i do velike opasnosti za novi val širenja virusa.

Imuno oko 20% stanovništva

– Mišljenja sam da se terase mogu kontrolirano otvoriti, ali uz dodatnu razradu mjera distanciranja, obveznog nošenja maski, pojačanu dezinfekciju površina i pojačano pranje ruku. Ne bi bilo dobro da se veliki broj ljudi nagurava na malom prostoru, čak ni na terasama. Svakodnevno treba pratiti situaciju i intervenirati pojačavanjem mjera kada se pojavi veći broj slučajeva na nekom području – objasnio je naš stručnjak.

Da smo sada otprilike na sličnoj razini epidemije u kojoj smo bili u listopadu prošle godine nakon koje je uslijedio brz porast broja novooboljelih, podsjetio je prof. dr. Bojan Polić.

Još imamo velik broj onih koji nisu bili u doticaju s virusom ili nisu stekli zaštitnu imunost. Ako uzmemo da je oko 25% stanovništva bilo u doticaju s virusom i da jedan dio njih nije stekao dovoljnu zaštitnu imunost, moja je procjena da imamo oko 20% imunih ljudi sa solidnim zaštitnim imunitetom. S druge strane, kampanja cijepljenja kasni i sada smo tek na početku cijepljenja najugroženije skupine stanovništva. Tu treba imati na umu da je potrebno i barem 3-4 tjedna da se stekne solidan zaštitni imunitet nakon cijepljenja. Treće, počela je cirkulacija varijanti virusa (barem britanska) u našoj populaciji koja je zaraznija i može ubrzati širenje virusa u osjetljivoj populaciji, kao što to vidimo u nekim drugim zemljama. Imajući sve to na umu, bojim se da bi daljnje popuštanje mjera moglo rezultirati još jednim valom epidemije u travnju. To bi moglo imati teške posljedice za našu turističku sezonu i ekonomiju općenito (da i ne govorimo o zdravlju). S obzirom na cijelu situaciju, mislim da trebamo biti strpljivi i oprezni te da bismo trebali pričekati sa znatnijim popuštanjem mjera još barem 3-4 tjedna, koliko kasnimo u kampanji cijepljenja – rekao je prof. Polić.

Zbunjujuće vijesti

Kako je na vijest iz AstraZenece reagirala EU?

– Cjepivo AstraZenece je dobro, ali kompanija je ta koja se ne ponaša dobro – to je poruka koja se može čuti u Bruxellesu nakon što je kompanija koja proizvodi tzv. oxfordsko cjepivo izvela “isti trik po drugi put”: nakon drastičnog smanjenja ugovorene isporuke cjepiva za EU u prvom tromjesečju, najavila je da neće uspjeti isporučiti ugovorene količine ni u drugom tromjesečju.

Prema vijesti koja je najprije procurila do Reutersa, AstraZeneca je na sastanku s predstavnicima EU u utorak najavila da će u drugom tromjesečju isporučiti nešto manje od polovice predviđenih doza. A ugovorom je u tom tromjesečju bilo predviđeno 180 milijuna doza za isporuku. AstraZeneca je poslije dala priopćenje koje zvuči kao da demantira Reutersovu informaciju, ali ni izvori u Bruxellesu, s kojima smo razgovarali, nisu jučer znali što je tu točno, a što nije.

Samo su ostavljali dojam da AstraZeneca ni njima, odnosno EU, ne prezentira podatke u koje se oni mogu pouzdati. Neki od tih izvora govorili su samo pod uvjetom anonimnosti, no taj stav dočarao je i Manfred Weber, šef europskih pučana u Europskom parlamentu, na brifingu s novinarima uoči današnje videokonferencije Europskog vijeća:

– AstraZeneca ima vrlo kvalitetno cjepivo, ali povjerenje u tu kompaniju je narušeno. Kompanija nam treba pružiti transparentne i pouzdane informacije kako bismo prevladali tu situaciju. Vrlo jednostavno: očekujemo da AstraZeneca poštuje svoje ugovorne obveze - rekao je Weber.

U Bruxellesu zasad nema nikakvih reakcija, ni neformalnih među diplomatima ostalih država članica u Vijeću EU, na najavu Hrvatske i Slovačke da pregovaraju s Rusijom o mogućoj nabavi ruskog cjepiva Sputnik V, koje je prva u EU nabavila i stavila u upotrebu Mađarska. Danas se 27 šefova država i vlada, među njima i premijer Andrej Plenković, okuplja na videokonferencijskom summitu na kojemu će raspravljati o svemu vezanom za isporuku cjepiva.

Bit će govora i o izradi zajedničkog, europskog digitalnog certifikata koji dokazuje da je netko cijepljen, ali ideja je da taj certifikat vrijedi samo za cjepiva koja je odobrila Europska agencija za lijekove (EMA), ne i za rusko i kinesko cjepivo ako ona nisu odobrena u EU.

Alarmantni nalaz inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno!