Nekadašnji najbliži suradnik haaške tužiteljice Carle del Ponte, danas švicarski diplomat u Beogradu Jean-Daniel Ruch otkrio je u Telegramu niz intrigantnih detalja o uhićenju Ante Gotovine. Među ostalim ispričao je kako su u rujnu 2005. tužiteljica i on od Vatikana tražili informaciju o skrivanju generala u katoličkim samostanima u Hercegovini. Del Ponte je bila izrazito ljutita što joj je tadašnji vatikanski tajnik Giovanni Lajolo obrazložio kako nemaju svoje tajne službe pa prema tomu ne mogu provjeriti njihove špekulacije. Bijes Carle del Ponte bio je na vrhuncu kada joj, za razliku od Gotovine, nije omogućen susret s papom.
Optužbe moćne tužiteljice iskorištene su tada za kampanju protiv hercegovačkih franjevaca. Najžešće su se na udaru našli Široki Brijeg i Masna Luka na Blidinju, gdje je na čelu bio fra Petar Krasić. On je kao "pomagač" stavljen i na crnu listu EU. Kada već Gotovinu nisu našli u samostanima, onda su ga "prepoznavali" po ulici. U Rami su strani vojnici čak uhitili Luku Faletara jer je sličio generalu. Brojni ugledni hercegovački gospodarstvenici bez ikakvih su dokaza zbog Gotovine stavljani na crne liste.
Lažne optužbe Carle del Ponte nisu bile izuzetak, nego kontinuitet ponašanja međunarodne zajednice prema bh. Hrvatima. Optužbama su ih disciplinirali. Haaški se sud i danas koristi kao moćno oružje u njihovu političkom slabljenju. Već nekoliko godina "Prlić i ostali" koriste se za tezu o zločinačkoj organizaciji HVO-a i Herceg Bosne. Oni koji su u Haagu dokazali nevinost, poput braće Kupreškić, oslobođeni su bez ikakve isprike. I sarajevski sudovi u BiH služe za iste svrhe. Nema ozbiljnijeg hrvatskog političara kojemu tužiteljstvo nije podiglo optužnicu. Primjera radi, visoki predstavnik Paddy Ashdown prije deset godina smijenio je Dragana Čovića s mjesta predsjedatelja Predsjedništva BiH. Nakon što su potrošili milijune eura na "proces", sud je priznao da je optužnica montirana. Bez suda visoki predstavnici smijenili su s dužnosti četrdeset hrvatskih političara i zabranili im bavljenje politikom.
Do koje su mjere išle monstruozne optužbe svjedoči činjenica da su za ubojstvo doministra MUP-a Joze Leutara optuženi Hrvati. Najstrašnije je što je u zatvoru robijao i njegov ranjeni vozač Željko Ćosić. Hoće li se UN-ov predstavnik u BiH Jacques Klein barem ispričati što je i on osobno dao mig sarajevskim istražiteljima tko je krivac. Hoće li se možda ispričati i Haris Silajdžić kad je nakon eksplozije autobombe u Mostaru rekao kako su to Hrvati sami sebi postavili? Brzo se ispostavilo kako je to učinio mudžahedin iz Sudana Ahmed Zuhair Handal.
Prema lažnim optužbama, SFOR-ovi vojnici tenkovima su uništili Hercegovačku banku. Ni nakon 14 godina nije pronađen dokaz da je ova privatna banka nezakonito poslovala. U istoj akciji vojnici su ugasili i Erotel, televiziju Hrvata u BiH. Nakon što su slomili Hrvatima gospodarsku, političku i medijsku kralježnicu, međunarodni predstavnici Robert Barry i Wolfgang Petritsch u takvom ambijentu lako su i bez pravog otpora nametnuli 108 amandmana na Ustav Federacije kojima su razvlastili Hrvate. Kasnije su im uzeli i javna poduzeća.
Dug je popis lažnih optužbi prema bh. Hrvatima. Godinama je scenarij sličan: tajne i javne bošnjačke službe procijene tko im smeta u njihovim projektima. Međunarodni dužnosnici povjeruju u neovisnost pravosuđa. Epilog se zna – "kadija te tuži, kadija te sudi". Tek kada postane nevažno, okrivljeni dokažu nevinost. Domaća i međunarodna javnost pak pamti samo optužnice. Svaka od njih pojačavala je stereotip o Hrvatima kao kriminalcima i razbijačima BiH.
Velika je pogreška što Hrvati nisu tužili one koji su ih lažno optuživali. Pa čak i one iznad zakona – strance. Time bi najviše njima pomogli. Razotkrili bi kako su im podmetane informacije. Kada bi se netko od stranih tužitelja našao u ulozi optuženoga, svi bi drugi dobro razmislili može li se olako optuživati. Domaće službe tada se ne bi usudile manipulirati strancima. Zato još nije kasno da fra Petar tuži Carlu del Ponte, Dragan Čović Paddyja Ashdowna, Leutarov vozač Željko Ćosić Jacquesa Kleina, dioničari Hercegovačke banke prinudnu upraviteljicu Toby Robinson, političari Barryja i Petritscha... Na koncu, bilo bi zanimljivo vidjeti Hrvate kao tužitelje, Carlu del Ponte na optuženičkoj klupi, a Gotovinu kao svjedoka. Konačno, bh. Hrvati umjesto kukanja poput nekadašnjeg junaka iz crtića Calimera "nisam kriv – to je nepravda", to trebaju dokazati na sudu. Ako ne u Sarajevu, onda u Strasbourgu.
>> I Carla del Ponte na optuženičkoj klupi zbog nehumanih postupaka?
Zašto se ne spominju oni tzv.''anonimni''udbaši koji su pisali predstavke protiv branitelja i HRVI-a koji su kasnije u postupku bili ucijenjivani statusom ukoliko ne žele svjedočiti protiv svojih zapovjednika?