Bio je zakleti neprijatelj Angele Merkel: Tko je čovjek koji bi mogao postati novi njemački kancelar?

Friedrich Merz, predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i predsjednik Kluba zastupnika oporbenog CDU/ CSU u Bundestagu, koji je poznat i kao zakleti neprijatelj bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, mogao bi postati novi njemački kancelar. U svojim nastupima Merz nastoji iznositi stav sličan trenutačnom stavu većine Nijemaca i stavu dobrog ostatka Europe koji nisu “probavili” kancelarkinu odluku iz 2015. da stotinama tisuća nekontroliranih izbjeglica otvori vrata EU. Točnije, tada je u Njemačku pristiglo gotovo milijun migranata.

Razloge duboke antipatije, pa čak i otvorene mržnje Merza prema Merkel (i obrnuto) neki analitičari vide i u Merzovim porazima unutar CDU-a za koje sadašnji čelnik krivi bivšu kancelarku koja je članstvu stranke kao svoju nasljednicu u CDU-u u prosincu 2018. godine nametnula anonimnu glavnu tajnicu Annegret Kramp-Karrenbauer. Kako bi ga “ponizila i zaustavila u njegovu političkom usponu” Merkel je svoj glas protiv Merza digla i nakon odluke o svom povlačenju kada je u siječnju 2021. “svojim utjecajem u stranci” pomogla izboru Armina Lascheta za čelnika CDU-a. Nakon saveznih izbora te godine, kada je demokršćanska unija doživjela najteži izborni poraz s Laschetom kao kandidatom za kancelara, Merz se vratio u Bundestag kao izravno izabran član te tako ponovno istaknuo kandidaturu za čelnika stranke.

U svom trećem pokušaju, kada su umjesto na stranačkoj konferenciji članovi CDU-a, što je bilo prvi put u povijesti stranke, izravno odlučivali o stranačkom predsjedniku, popularnost Friedricha Merza u bazi presudila je da u prosincu 2021., s čak 62 posto glasova bude izabran za novog predsjednika stranke u srazu sa protukandidatima Norbertom Röttgenom i Helgeom Braunom.

U životopisu Friedricha Merza nalazimo kako je rođen 11. studenoga 1955. godine u Brilonu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji kao najstarije od četvero djece u katoličkoj, odvjetničkoj obitelji više srednje klase. Nakon završene srednje škole i odsluženog vojnog roka, studirao je pravo u Bonnu i Marburgu. Oženjen je odvjetnicom Charlotte Gass s kojom ima troje djece. Nakon položenog državnog ispita, Merz je od 1985. godinu dana radio kao sudac na okružnom sudu u Saarbrückenu, a zatim se uputio u odvjetničke vode. Stranci CDU Merz je pristupio 1972. Na europskim izborima 1989. godine izabran je u Europski parlament u Bruxellesu gdje je biran za člana Odbora za ekonomsku, monetarnu i industrijsku politiku. Na njemačkim saveznim izborima 1994. te 1996. i 2005. godine izravno je s apsolutnom većinom biran u Bundestag gdje je bio član utjecajnog Odbora za financije.

Prije izbora za predsjednika parlamentarne skupine CDU/CSU, Merz je na istu dužnost biran još dva puta: 1996. i 2000. godine kada ga na tom mjestu zamjenjuje Angela Merkel. Po mnogim mišljenjima, Merz, koji je obećao vratiti stranku na konzervativne smjernice, utjelovljuje konzervativnu i ekonomski liberalnu programsku tradiciju Unije kao nijedan drugi vodeći političar njegove generacije. Iako mnogi kritičari Merzu predbacuju preveliku prisnost s industrijom i činjenicu da je u razdoblju kada se povukao iz politike od 2009. do 2019. bio predsjednik nadzornog odbora američkog financijskog fonda Atlantic Bridgea, to mu nije naštetilo u izboru i vođenju trenutačno najjače njemačke političke stranke. Više od toga Merzu se zamjeraju populističke “neodmjerene i dvosmislene” izjave poput one o suradnji s AfD-om koju je poslije povukao, ili one o ilegalnim tražiteljima azila koji “na račun zdravstvenog osiguranja popravljaju zube, dok njemački građani ne mogu dobiti termin kod doktora” te ukrajinskim izbjeglicama kao “socijalnim turistima”.

Zbog tih i sličnih izjava Merzovi kritičari navode kako CDU bolje pobjeđuje na izborima bez Friedricha Merza. To su, tvrde, pokazali izbori i pobjede Daniela Günthera u Schleswig-Holsteinu, Hendrika Wüsta u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i pobjeda Borisa Rheina u Hessenu, kada su se ti lokalni čelnici CDU-a “odrekli pomoći predsjednika Friedricha Merza”. I dok je bio oponent Angele Merkel, Merz se isticao svojim izjavama kako Njemačka ne treba primati toliki broj migranata i izbjeglica. Na temu izbjeglica iz Ukrajine govorio je o “socijalnom turizmu”, za što se poslije ispričao pokušavajući to ispraviti još snažnijom potporom Ukrajini u nametnutom joj ratu. Tako je izjavio kako “potpora Ukrajini oklopnim transporterima i borbenim tenkovima ne bi produžila rat, već bi ga skratila”.

Ispriku je uputio i kada je već kao čelnik oporbene Kršćansko-demokratske unije dao izjavu kojom je naslutio suradnju s desno-populističkom Alternativom za Njemačku (AfD). Nakon što je zbog toga bio na udaru svojih stranačkih kolega, Merz je rekao da je krivo shvaćen te da nikakva suradnja s AfD-om ne dolazi u obzir. Merz je pritom podsjetio na svoju raniju izjavu kada je najavio borbu za one birače koji su od CDU-a pobjegli prema AfD-u.

– Ne smijemo dopustiti da se birači frustrirani radom velikih stranaka okreću populističkim pokretima – rekao je Merz. Kao tvorac poznate krilatice o tomu da u Njemačkoj mora vladati “njemačka vodeća kultura”, Merz je već 2000. izjavio da se “muslimani moraju prilagoditi njemačkim običajima, kulturi i navikama”. Slične stavove iskazuje i danas kada, kritizirajući migracijsku politiku Vlade kancelara Scholza, jasno daje do znanja da “Njemačka ne može više neograničeno primati izbjeglice”, te to da se “mora razmisliti o migracijskoj, ali i o njemačkoj integracijskoj politici”.

– Ljudi će poludjeti kada vide da je 300.000 tražitelja azila odbijeno, a da još nisu napustili zemlju te da primaju pune beneficije i punu medicinsku skrb – izjavio je čelnik CDU-a. Rat na Bliskom istoku samo je pojačao takav Merzov stav te je on, kao i službeni Berlin, u ovom sukobu stao nedvosmisleno na stranu Izraela i zaštite židovske zajednice u Njemačkoj.

– Osuđujem kukavički napad na židovsku zajednicu u Berlinu. Naša je zajednička odgovornost da zaštitimo živote Židova u našoj zemlji. Ne smijemo dopustiti da se antisemitizam i dalje događa u Njemačkoj – izjavio je Merz upozoravajući na problem migrantskog antisemitizma riječima kako “Njemačka već ima dovoljno antisemitskih mladića”. Merz se također suprotstavio prebrzom davanju državljanstva strancima u Njemačkoj.

– Semafor-koalicija smatra da integracija dolazi nakon davanja državljanstva. Naše je čvrsto uvjerenje da mora biti upravo suprotno: Prvo intepgracija, a onda državljanstvo – rekao je čelnik CDU-a. On je također jasno rekao da oni koji negiraju pravo na postojanje Izraela i otvoreno podržavaju ideju o “Palestini od Jordana do mora”, (tj. uništenju Izraela) nemaju mjesta u Njemačkoj.

Upozoravajući kako u njemačkim školama, na ulicama i na društvenim mrežama, sve više divlja antisemitizam, Merz je u ime frakcija CDU/ CSU-a Bundestagu predložio usvajanje dva zakona protiv antisemitizma. Prvi je izmjena Kaznenog zakona radi dosljednijeg kažnjavanja antisemitskih zločina, a drugi se odnosi na bržu deportaciju ilegalnih antisemitski raspoloženih migranata. Kada je lani turski predsjednik Erdoğan dolazio u Njemačku, Merz je izjavio kako nije bio za otkazivanje tog posjeta, ali je dao do znanja kancelaru Scholzu kako bi trebao skrenuti pozornost Erdoğanu da bi kao predsjednik države članice NATO-a trebao biti više posvećen zajedničkim ciljevima te da je stav koji je zauzeo prema Hamasu i terorističkim napadima na Izrael za Njemačku potpuno neprihvatljiv. 

FOTO Karijera mu je krenula uz 'tatin poguranac', zarađivao milijarde i doživio bankrote: Dječak plavih očiju opet je prvi čovjek SAD-a