Zapravo ni nemate osjećaja koliko je projekt zahtjevan dok ne uđete u divlju prirodu. Koliko god močvara Kopačkog rita izvana izgledala blaga i zanimljiva, u svako doba godine je drugačija. Ne znate je li izazovnija kad je visoka voda pa se kroz većinu lokacija probijate čamcima ili kad je sušno doba i voda se povuče, izlegu rojevi komaraca, a vi ste pješice – priča nam prof. dr. sc. Ivan Plaščak, predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS).
Bioakustični monitoring staništa
Osječki fakultet ove je godine, naime, u suradnji s JU Kopački rit u tom parku prirode započeo velik i važan trogodišnji projekt WatchOut u kojem se koriste inovativne tehnologije kojima će se razviti konvolucijske neuronske mreže za identifikaciju i praćenje odabranih ugroženih i/ili zaštićenih životinjskih vrsta. Uz standardna terenska istraživanja, divlja staništa i životinje tog netaknutog raja uz Dunav i jednog od najvažnijih izvornih močvarnih područja Europe, prate se, naime, i daljinskim monitoringom bioraznolikosti, prikupljanjem zvučnih i videozapisa koji se analiziraju korištenjem posebnih digitalnih alata, algoritama i umjetne inteligencije za prepoznavanje i identifikaciju pojedinih vrsta, što se prvi put događa u Hrvatskoj.
Snimanjem iz zraka, uz pomoć bespilotnih letjelica i analizom satelitskih snimki, procijenit će se pak zastupljenost i prostorni obuhvat pojedinih kopnenih, močvarnih i vodenih stanišnih tipova te utjecaj prirode i klimatskih promjena na staništa i stabilnost ekosustava. Projekt financira tvrtka Huawei, kroz program Tech4All, a cilj je razvijanje minimalno invazivnih alata i metoda koji daju precizne rezultate o bioraznolikosti i ponašanju životinja uz minimalne napore čovjeka i troškove, a nisu štetni za okoliš.
POVEZANI ČLANCI:
Prof. Plaščak kaže kako se glavnina istraživanja odvija prijenosnim uređajima za bioakustični monitoring veličine kutije šibica, ali dvostruko tanjih – 100 njih raspoređenih na oko 23.000 ha staništa Kopačkog rita koji snimaju zvukove u području slušnih i ultrazvučnih frekvencija. Za provedbu projektnih aktivnosti odabrane su četiri skupine staništa – poplavne šume bijele vrbe, bijele topole i crne topole; šume hrasta lužnjaka izvan dohvata poplava; močvarna staništa, tršćaci i rogozici, visoki šaševi i šiljevi te slatkovodna staništa, vodotoci, kanali, jezera, bare i lokve.
Ove godine uređaji su postavljani već tri puta, u proljeće, ljeto i jesen (kada se divlje vrste gnijezde, migriraju, razmnožavaju... i tako će i sljedeće dvije godine) na način da su minimalno 15-ak dana na istim lokacijama. Potom se prikupljaju, skidaju podaci, pohranjuju i analiziraju. Svaki od postavljenih uređaja snima zvukove 1 minutu pa četiri miruje – i tako 24 sata na dan, najmanje 14 do 20 dana u okolišu, čime je prikupljeno 25 tisuća sati, odnosno više od 1,5 milijuna zvučnih zapisa.
"Kao što je nezamislivo prebrojavati ptice u letu tijekom 15 dana, tako je nezamislivo preslušati i ogromnu količinu prikupljenih podataka pa tu umjetna inteligencija dolazi do izražaja. Određeni set podataka preslušamo fizički i uz pomoć stručnjaka odredimo koji se uzorci poklapaju s određenom vrstom životinja – jelenom, orlom štekavcem, gatalinkom... čime se dobiva tzv. patern matching.
POVEZANI ČLANCI:
Potom taj set podataka, za koji smo sigurni koji su, propustimo kroz ostale snimljene podatke nakon čega nam softver izbaci informacije gdje je sve pronašao određenu vrstu. Zvuk zapravo pretvara u sličice, čime se dobiva preciznost veća od 95%" kaže naš sugovornik.
Zabilježeno 2700 vrsta
Ističe kako bi klasični monitoring zahtijevao fizičku prisutnost u svakom od promatranih staništa tri puta godišnje po 15-ak dana, što je nemoguće. Naravno da umjetna inteligencija ne prebrojava, primjerice, kormorane, no ono što se može "strojno" izračunati jest brojnost određene vrste, broj različitih vrsta koje se pojavljuju u određeno doba godine... Neke vrste se pojavljuju češće noću, što je kod klasičnog monitoringa golim okom nemoguće utvrditi, a osim što uređaji snimaju zvukove koje čujemo, mogu snimati i one uhu nečujne, od insekata do šišmiša... tako da će biti zanimljivo pratiti koliko je novim načinom moguće zamijeniti klasični monitoring.
Iz JU Park prirode Kopački rit kažu kako će nove tehnologije koje se u projektu primjenjuju za monitoring vrsta i staništa pridonijeti i bolje prilagođenom upravljanju parkom na korist njegovoj bioraznolikosti, krajobraznoj vrijednosti i svim korisnicima prostora kao i lokalnom stanovništvu. Do sada je zabilježeno više od 2700 vrsta biljaka, životinja i gljiva na području Kopačkog rita, od kojih je standardnim monitoringom obuhvaćeno 49 ugroženih, rijetkih ili zaštićenih vrsta – od kojih 26 ptica, pet sisavaca, jedna vrsta vodozemaca, četiri vrste kukaca i 13 vrsta vaskularne flore.
POVEZANI ČLANCI:
Među navedenim vrstama, 23 su ciljne vrste područja ekološke mreže Natura 2000, kao i vrste koje su, prema utvrđenoj kategoriji ugroženosti, uvrštene u Crvene knjige pojedinih taksonomskih skupina i kao takve su strogo zaštićene u RH. Prioritetne vrste za primjenu strojnog učenja u projektu WatchOut su pak orao štekavac, jelen, djetlić, gatalinka i čagalj.
Daljinskim monitoringom bioraznolikosti, prikupljanjem zvučnih i videozapisa koji se analiziraju korištenjem posebnih digitalnih alata, algoritama i umjetne inteligencije, u Kopačkom se ritu prepoznaju i identificiraju ugrožene i zaštićene životinjske vrste.
VIDEO Vjeruje se da se jedno Nostradamusovo proročanstvo već ostvarilo: Dogodilo se na Novu godinu