Birači u BiH kojima je dosta trgovanja imaju za koga glasati

Pred Bosnom i Hercegovinom još su jedni izbori po praktički istim pravilima koja omogućuju nametanje hrvatskih predstavnika preglasavanjem na razini Federacije. Što očekuje od izbora u takvim okolnostima, u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž.

Što uopće možemo očekivati od ovih izbora?

U okolnostima sustavne nepravde i aktivne marginalizacije cijelog jednog političkog naroda, za očekivati bi bila potpuna mobilizacija zajednice kojoj se prava krše. Ali toga kod nas nema, nego je izlaznost često i niža nego kod Srba i Bošnjaka jer su dosadašnji hrvatski predstavnici u ljudima ubili i volju i nadu.

Pozivajući se na legitimitet koji im je narod dao, godinama rade samo u vlastitom interesu. Na nama iz HRS-a velika je zadaća da ljudima pokažemo da nismo svi isti i da ne želimo biti samo jedni u nizu, nego oni koji će promijeniti hrvatsku politiku u BiH. Dosadašnjim smo aktivnostima pridobili povjerenje solidnog dijela birača, a u ovoj kampanji i šire. Glavni nam je cilj animirati što više ljudi na glasanje. Najvažnija je naša poruka biračima da, ako im je dosta korupcije, klijentelizma, trulih kompromisa i bestidnog trgovanja nacionalnim interesima, sad imaju za koga glasati.

Tvrdite da su tehničke izmjene koje je donio visoki predstavnik Schmidt dodatno povećale mogućnost izbornog inženjeringa. Čime? Kako namjeravate spriječiti izborne krađe?

Veliku većinu biračkih mjesta pokrili smo promatračima, probranim čestitim ljudima kojima je dosta izbornog inženjeringa i lopovluka svake vrste. Nećemo dopustiti da netko manipulira izbornom voljom birača, slobodnih ljudi koji su svoju slobodu oružjem branili i jako skupo platili. Schmidt je svojim odlukama, kao i Središnje izborno povjerenstvo prije njega, prema sugestijama OSCE-a, dao praktički apsolutne ovlasti općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima.

Kod nas su to tijela pod potpunom kontrolom vladajućih stranaka. Uz to, ukinuli su i čitanje imena glasača na glas, čime su olakšali prevarantima koji ne glasuju samo u svoje, nego i u tuđe ime. No, bez obzira na sve, spriječit ćemo malverzacije, a vrlo tijesno surađujemo i s međunarodnim organizacijama koje su ovaj put angažirale više stotina promatrača.

Predsjednik Milanović obrušio se na Schmidta zbog izbjegavanja primjene bonskih ovlasti koje bi spriječile majorizaciju Hrvata. Premijer Plenković tvrdi pak da su upravo Milanovićeve izjave krive za to što visoki predstavnik nije izmijenio izborni zakon u korist Hrvata. Jeste li suglasni s njegovom ocjenom?

Plenkovićeve tvrdnje ne drže vodu nikome tko bilo što zna o politici, a pogotovo o načinu na koji je tzv. međunarodna zajednica tretirala Hrvate u BiH. Nikakve izjave tu ne utječu na odluke koje se donose daleko od onih na koje se odnose.

Pogotovo mislim da je štetno slati poruku da moramo šutjeti i biti pokorni kako bismo se nekome umilili pa da nas prestanu sustavno marginalizirati i ponižavati. Sam čin raspisivanja izbora po neustavnom izbornom zakonu poraz je vanjske politike RH i aktualne politike Hrvata u BiH. Prebacivanje odgovornosti na Milanovića ili bilo koga drugog samo je loš alibi za veliki neuspjeh.

Jesu li vlasti u RH učinile sve što su trebale kako bi zaštitile politička prava Hrvata u BiH?

Nipošto! Hrvatska kao članica euroatlantskih integracija ima ogroman diplomatski potencijal koji ne koristi jer se ponaša kao kmet koji odrađuje tuđe zadatke na vlastitu štetu, a ne punopravna članica s vlastitim legitimnim interesima. Imamo glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić koja se otvoreno stavila na stranu političkog Sarajeva, a ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman hvali se spominjanjem pojma konstitutivnosti u kojekakvim "strateškim" dokumentima koji nemaju apsolutno nikakvu težinu. Pa konstitutivnost je ustavna kategorija i to neće promijeniti nikakve rezolucije EP-a ili "strateški kompasi" EU.

To je kao da su u te dokumente uglavili da Hrvatska graniči s Italijom ili da je voda mokra. Konstitutivnost je neosporna činjenica, a ne plod nekakvog fantomskog lobiranja. Srećom, HRS gradi vlastitu mrežu međunarodnih partnera, i to ne samo po institucijama EU već i u SAD-u, a nakon izbora u nedjelju taj će se proces dodatno ubrzati. Vrijeme je da hrvatski narod pred međunarodnim partnerima predstavljaju ljudi koji štite nacionalne interese, a ne interese briselske birokracije i raznih lobija.

Tvrdite da je za osporavanje prava Hrvata u BiH jednaka odgovornost na političkom Sarajevu i HDZ-u BiH. Možete li to pojasniti?

Najveći je propust imenovanje nestručnih i nezainteresiranih ljudi na visoke funkcije s kojih bi se nešto i dalo promijeniti. Primjerice, Hrvati imaju ministra pravosuđa, ali umjesto pravnog stručnjaka tu funkciju obnaša profesor latinskog jezika. Osam godina u kontinuitetu imamo Predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru koji nije uputio niti jednu apelaciju po pitanju više zakona koji su diskriminatorni za Hrvate. Uz sve to, HDZ BiH godinama radi na smanjenju ovlasti županija i jačanju Federacije, što je izdajnička politika. Pa zdravstvo, poljoprivreda, obrazovanje i sl. županijske su nadležnosti! Umjesto da jačamo županije koje su de facto hrvatski entiteti u BiH, HDZ ih slabi.

U veljači ste odbili sudjelovati u radu Hrvatskog narodnog sabora, no ostalo je nejasno jeste li kao stranka potpuno raskrstili s njima. Ima li tu ipak prostora za suradnju?

Naravno da ima. Mi smo još 2015. ponudili svoj prijedlog reforme HNS-a kao institucije. HNS je neminovnost, obveza, ali postao je parodija jer je u potpunosti stavljen u službu HDZ-a BiH. Dovoljno je spomenuti da se sjednice Predsjedništva HNS-a u pravilu održavaju nakon sjednica HDZ-a BiH, u prostorijama HDZ-a BiH, gdje se samo potvrde zaključci doneseni na Predsjedništvu te stranke. HNS trenutačno provodi politiku HDZ-a BiH, a ne hrvatskog naroda.

HNS je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH isturio Borjanu Krišto. Protukandidat će joj biti Željko Komšić kojega nazivate uzurpatorom. Ipak, vi svoje birače ne pozivate da podupru Krišto. Zašto?

HNS nije registriran na izborima. Registriran je HDZ BiH. HNS nije kandidirao Borjanu Krišto, nego je to učinio HDZ BiH. Mi smo predlagali da se za razinu Predsjedništva BiH registriraju sve stranke s hrvatskim predznakom i da se dogovori zajednički kandidat, što je odbijeno.

Za tu je razinu registriran samo HDZ BiH, tako da Borjana Krišto nije kandidatkinja HNS-a, nego HDZ-a BiH. Kao što oni traže službeni dokument kojim je HRS napustio HNS, zašto svaka članica HNS-a ne objavi službeni dokument podrške Borjani Krišto? Hrvatima nije svejedno tko će ih predstavljati i baš zato trebaju nekompromitiranog kandidata, osobu koja će ujediniti hrvatsko biračko tijelo. Borjana Krišto to nije.

Ona je Čovićeva pouzdanica, od 1999. na raznim pozicijama, a izravno je odgovorna za provedbu zakona kontrole zakonitosti braniteljskih prava kojim je Sarajevo doslovce izbrisalo iz prava brojne branitelje HVO-a. Neka Hrvati biraju po savjesti, ali ona ne može imati potporu HRS-a.

Alternativne političke opcije koje su ranije nastajale u hrvatskom korpusu kompromitirale su se sudjelovanjem u vladama Alijanse i Platforme. Mogu li birači biti sigurni da se slična stvar neće ponoviti i s vašom strankom?

Sve te političke opcije koje su iznevjerile birače sad su dio HNS-a. No Alijansa i Platforma nisu samo naša tužna prošlost nego i još tužnija sadašnjost jer je HDZ BiH od 2014. u neprekidnoj koaliciji s, primjerice, DF-om Željka Komšića. Alijansa i Platforma žive, a HDZ BiH u njima sudjeluje! Mi smo, s druge strane, u više navrata jasno poručili da nema suradnje sa strankama koje su bile dio ovih projekata koji su učinili štetu hrvatskom narodu. U borbi za jednakopravnost nećemo popustiti ni pod čijim pritiscima. Drugi politički žive od neravnopravnosti Hrvata, a mi živimo da je jednom zasvagda riješimo.