ZALIHE, BUNKERI, PRIPRAVNOST...

'Biste li preživjeli 72 sata?': Kako Njemačka i nordijske zemlje pripremaju građane za mogući rat

Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
Training of EU’s Military Assistance Mission in support of Ukraine (EUMAM Ukraine) at Bundeswehr training site in Altengrabow
Foto: ANJA GUDER/REUTERS
Germany working to expand number of usable bunkers in light of increased security threats
Foto: ANJA GUDER/REUTERS
Germany working to expand number of usable bunkers in light of increased security threats
Foto: MAXIM SHEMETOV/REUTERS
FILE PHOTO: Victory Day Parade in Moscow
30.11.2024.
u 11:31
Iako mnogima mogućnost šireg sukoba u Europi djeluje daleko, neke zemlje to ipak shvaćaju ozbiljno – i, kako je rekao njemački ministar obrane Boris Pistorius, poduzimaju korake kako bi stanovništvo postalo "kriegstüchtig": sposobno za rat.
Pogledaj originalni članak

Njemačka razvija aplikaciju koja će ljudima pomoći da lociraju najbliži bunker u slučaju napada. Švedska distribuira 32-stranični pamflet pod nazivom "Ako dođe do krize ili rata". Pola milijuna Finaca već je preuzelo vodič za pripremu za nuždu. Iako mnogima mogućnost šireg sukoba u Europi djeluje daleko, neke zemlje to ipak shvaćaju ozbiljno – i, kako je rekao njemački ministar obrane Boris Pistorius, poduzimaju korake kako bi stanovništvo postalo "kriegstüchtig": sposobno za rat.

Potpuna invazija Rusije na Ukrajinu dramatično je podigla sigurnosne napetosti u baltičkoj regiji, potičući Finsku i Švedsku da napuste desetljeća neutralnosti i pridruže se NATO-u. Međutim, vojna sposobnost nije sve: građani također moraju biti spremni. "Živimo u nesigurnim vremenima. Na našem kutku svijeta trenutno se vode oružani sukobi. Terorizam, cyber napadi i kampanje dezinformacija koriste se kako bi nas podrili i utjecali na nas", stoji u prologu švedskog pamfleta.

Također dostupan na engleskom, dodaje da je kolektivna otpornost ključna i da, ako Švedska bude napadnuta, "svatko mora učiniti svoj dio kako bi obranio švedsku neovisnost – i našu demokraciju… vi ste dio ukupne švedske pripreme za nuždu". Šveđani su već dugo upoznati s takvim javnim informacijama: prvi pamflet izdan je za vrijeme Drugog svjetskog rata. Najnoviji savjetuje, kako piše Guardian, o sustavima upozorenja, skloništima, digitalnoj sigurnosti i kako koristiti WC ako nema vode. Također preporučuje držanje dovoljne količine vode kod kuće (i godišnju provjeru je li još uvijek sigurna); puno deka, tople odjeće i alternativnog grijanja; nabavku radioaparata na baterije; te skladištenje hrane bogate energijom koja se brzo priprema.

Reakcije među švedskim stanovnicima bile su različite. Johnny Chamoun, 36, frizer iz Solne, blizu Stockholma, rekao je da je "dobro biti pripremljen". No, dodao je da iako je brošura dobra ideja, nije bila tema razgovora. "U salonu nisam čuo mnoge ljude da o tome govore. Samo je jedan rekao da je to dobio", rekao je. "Nisu ni pod stresom."

No, Muna Ayan, zdravstvena radnica iz Stockholma, zabrinuta je koliko su Šveđani nezainteresirani. Nakon što je osobno doživjela sukobe u Somaliji, Ayan je rekla da je uplašena. "Strašno mi je jer znam što rat znači – preživjela sam rat", rekla je, dodajući da je nabavila vodu, baterijske svjetiljke, svijeće i vazelin. Također pokušava smisliti kako reći svojih petero djece a da ih ne uplaši. Za ljude iz Somalije, Sirije ili Iraka, razgovori o sukobima u Švedskoj bili su traumatični, rekla je. "Mi koji smo bili u ratu, nismo dobro. Veoma smo zabrinuti, jer ako dođe do rata, znamo što će se dogoditi. U ratu smo izgubili rođake, neka djeca će nestati."

Norveški ured za civilnu zaštitu, DSB, distribuirao je sličnu brošuru koja je stigla do 2,6 milijuna kućanstava diljem zemlje. "Živimo u svijetu koji postaje sve turbulentniji", stoji u brošuri, koja upozorava na prijetnje poput klimatskih promjena, digitalnih opasnosti i, "u najgorem slučaju, ratnih djela". Pamflet savjetuje građane da, među ostalim, osiguraju zalihe hrane koja može trajati najmanje tjedan dana, uključujući "krekere, konzervirane mahunarke i grah, konzervirane namaze za sendviče, energetske pločice, suho voće, čokoladu, med, kekse i orašaste plodove".

Norveška također savjetuje stanovnicima da nabave osnovne lijekove – uključujući tabletu joda, u slučaju nuklearnog incidenta – i, kao i Švedska, preporučuje da ljudi imaju nekoliko bankovnih kartica i čuvaju gotovinu kod kuće. U Finskoj opsežan internetski vodič pod nazivom Priprema za incidente i krizne situacije nudi stanovnicima informacije i savjete o svemu, od nestanka vode do požara, kolapsa interneta ili "dugotrajnih kriza... poput vojnog sukoba". Praktičnije, na zasebnoj web-stranici, 72tuntia.fi, Finska – koja dijeli 1340 kilometara granice s Rusijom – izravno pita svoje građane: "Biste li preživjeli 72 sata?" u nizu kriznih situacija, pozivajući ih da testiraju svoje vještine i zalihe kroz seriju testova. 

Suvi Aksela iz nacionalne udruge žena za pripravnost za nuždu (Nasta), koja je članica stručnog odbora za 72 sata, rekla je da su razmatrali povećanje preporuke za skladištenje hrane u Finskoj na cijeli tjedan, kao što su to učinile Švedska i Norveška. No, na kraju je odbijeno jer je poruka o 72 sata bila vrlo dobro utemeljena u Finskoj. "72 sata su postala brend ovdje u Finskoj, pa nismo htjeli to razbiti. No to je samo minimum." Ruski rat protiv Ukrajine poslužio je kao "budilica" čak i u zemlji koja je već dugo bila pripremljena, izjavila je. Žene su se počele prijavljivati na tečajeve pripravnosti, baterijski radioaparati nestajali su s polica, a pitanja poput "koliko imate vode kod kuće?" ili "imate li prijenosnu peć?" postala su svakodnevna.

Njemačka se, pak, fokusira na povećanje broja svojih bunkera i zaštitnih skloništa nakon službenog procjenjivanja da nacija od 84 milijuna ima manje od 600 javnih skloništa, koja mogu primiti samo 480.000 ljudi. Mnoga skloništa iz hladnog rata bila su demontirana zbog vjerovanja da više neće biti potrebna, ali Berlin je sada pokrenuo nacionalni plan za bunkere pod Saveznim uredom za zaštitu stanovništva, uključujući aplikaciju za geolokaciju na mobitelima.

Stručnjaci predviđaju da bi napad Rusije mogao biti moguć u sljedećih pet godina, a sada se traži bilo koja struktura koja bi mogla poslužiti kao sklonište u slučaju takvog događaja, uključujući stanice metroa i podrume javnih ureda, škola i gradskih vijećnica. Njemačkim kućanstvima savjetuje se da prilagode vlastite podrume, garaže ili spremišta, ili iskopaju stare bunkere, dok će graditelji kuća biti zakonski obvezani uključiti sigurna skloništa u nove domove – kao što je to već učinila Poljska. Novine Frankfurter Allgemeiner ovog su mjeseca otkrile detalje vojnog dokumenta od 1000 stranica koji je upućen njemačkim tvrtkama – savjetujući im, na primjer, da obučavaju dodatne vozače kamiona – ali sadrži i preporuke za civilnu pripravnost za pojedince.

FOTO 20 najgorih bolova koje ljudsko tijelo može osjetiti: Ove medicinske dijagnoze vode do nezamislivih muka!

Foto: shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: pixabay
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Pexels
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: pixabay
LIječnici
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

OT
otrovnijezik
11:47 30.11.2024.

Ukoliko rokne nuklearka u blizini zašto bih preživljavao 72 sata u podrumu kada nakon 72 sata i izlaska umirao bi i pratio danima. Samo neka bude brzo i ne boli.

Avatar Asterix
Asterix
11:45 30.11.2024.

Smirite strasti. Kao u svemu u životu, tako i u novinarstvu, potrebno je imati mjeru.

Avatar pendreck
pendreck
11:41 30.11.2024.

Nista od toga u Njemackoj se ne osjeti! Svi znaju da onaj koji pocne prvi zivi samo jos 10 minuta duze...