Procjena Europske komisije da će u prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika u domaćim je ekonomskim krugovima odjeknula kao bomba. Ako se pokaže točnom, demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorava da će se broj stanovnika u zemlji spustiti ispod četiri milijuna i prije 2030. godine, odnosno smanjiti za 250 tisuća. Glavni uzrok osipanja stanovništva dosad je bio nizak natalitet.
U Njemačkoj 40 tisuća
– Procjena Europske komisije je iznad naših očekivanja, i ako se ostvari, može nas spasiti jedino veliki useljenički val izbjeglica iz ratnih područja Afrike, Azije ili Sirije. Ne vidim drugog načina da u kratkom roku sačuvamo brojku od četiri milijuna stanovnika – ističe Čipin. U dokumentu Europske komisije stoji da su novi hrvatski migranti mladi ljudi – 62 posto ih je u dobi od 15 do 35 godina. Administracija u Bruxellesu procjenjuje da će trbuhom za kruhom iz Hrvatske godišnje odlaziti između 24.000 i 31.000 radnika. Hrvatski stručnjaci koji se bave tržištem rada nisu sigurni odakle te brojke te se nadaju da su pretjerane, premda je, također prema podacima Komisije, od 2013. do sada u Njemačku otišlo oko 40 tisuća ljudi, a u ostale države desetak tisuća.
– Problem nije toliko u ukupnom broju stanovnika koji ćemo ubrzo imati, već u demografskoj strukturi. Ostat ćemo zemlja starijih ljudi, a država neće imati financijske snage da pokriva njihove socijalne potrebe. Mi već jesmo jedna od najstarijih zemalja u svijetu jer ćemo i uz blaže migracije od ovih koje spominje Europska komisija 2030. godine imati milijun stanovnika starijih od 65 godine – komentira Čipin. Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2012. godine bila u grupi od samo pet zemalja članica EU kod kojih se istovremeno smanjuje stopa prirodnog prirasta (broj rođenih u odnosu na broj umrlih) i povećava iseljavanje. Slovenija je, na primjer, u istom razdoblju imala više useljenika nego iseljenika, slično kao i Češka, Slovačka, pa i Mađarska, dok su stanovništvo gubile baltičke zemlje, Bugarska i Irska.
Nismo mobilni
Ministar rada Mirando Mrsić odgovara da je sloboda kretanja radne snage i kapitala jedna od europskih tekovina, pa je mobilnost radne snage dio procesa koji su prošle sve zemlje.
– Naše se tržište oporavlja, migracija će biti i u obrnutom smjeru. Hoće li se na kraju ostvariti procjene Europske komisije ovisit će i o otvaranju radnih mjesta i povećanju plaća u Hrvatskoj. Mi već sada uvozimo radnu snagu iz Mađarske za kožarsku industriju, trebat će radnika u turizmu i građevini, ali trebat će nam i pametna imigracijska politika – komentira ministar Mrsić. Predviđanja da će iz Hrvatske otići stotine tisuća radnika u ovom trenutku ne čini se realnim ni za Hrvatsku udrugu poslodavaca.
– Mi nismo posebno mobilna nacija, čak ni u nacionalnim okvirima, tako da ne mislim da će doći do velikog iseljavanja. No pojedini sektori mogli bi se naći u poteškoćama – ističe Nataša Novaković, savjetnica za tržište rada u HUP-u, te i ona podsjeća da je sloboda kretanja radnika jedna od temeljnih postavki EU.
– U tijeku pregovora borili smo se da ograničenja za naše radnike bude što manje, a sada odjednom pokazujemo strah od odlaska naših radnika u EU. Ono što je sigurno, može nas zabrinjavati što odlaze visokoobrazovani mladi ljudi – kaže Novaković.
I ja bi otisla .Vec mi je svega dosta.