Polemike oko uključivanja austistične djece u redovni obrazovni sustav jače su izražene. Zagovornici potpune inkluzije ističu zajedničko iskustvo učenika. Međutim, u školu ne može ići netko tko ne govori. Biti na nastavi samo radi socijalizacije nije dovoljno opravdanje.
Problem s dijagnizom
Da bi mogli dobro prilagoditi nastavu toj djeci oni moraju imati preduvjete. Zapamtite, oni su strašno doslovni i znaju biti bolno iskreni. Nemojte inzistirati na zurenju u oči. Zovete ih stotinu puta, a kada se okrenu, ne kažete ništa. Nemojte to raditi, moraju znati svrhu dozivanja i izgovaranja imena.
Oni su vizualni mislioci i dajte im priliku da pokažu svoju nadarenost – poručila je profesorica Jasmina Frey Škrinjar. Povodom Svjetskog dana autizma karlovačkim učiteljima, pedagozima, odgajateljima i ostalim stručnjacima ukazala je na osnovne značajke djece s autizmom, potrebama i mogućnostima adaptacije.
– Autizam nije bolest, nego doživotno stanje. To je razvojni poremećaj koji se iskazuje u komunikaciji, socijalizaciji i ponašanju. U posljednjih pet godina broj se utrostručio i autizam je češći od raka dojke, cerebralne paralize ili dijabetesa. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 12.000 autistične djece, ali u registru ih je puno manje zbog problema s dijagnostikom – upozorila je Frey Škrinjar.
Ukazala je učiteljima i kako im olakšati školovanje.– Trojka ili četvorka iz tjelesnog ih pogađa. Morate imati u vidu njhovu motoričku nespretnost. Trčanje štafete za njih je nebuloza, a igranje graničara totalno nerazumljivo.
Dvorana kod njih izaziva najviše neugodnih podražaja. Ne znači da treba dobiti pet čim uđe u dvoranu, ali imajte razumjevanja – napomenula je profesorica. Snježana Čop, predsjednica Udruge Zvončići i majka autističnog djeteta zalaže se za njihovu integraciju u redovni sustav.
Što više saznati
– Svaka i informacija prof. Frey Škrinjar nam je vrijedna. Roditelji ponekad razmišljaju o jednoj situaciji, rehabilitatori drugoj, a učitelji trećoj. Dobro je to objediniti i saznati tko je dobro mislio, iako s djecom s teškoćama u razvoju, pogotovo s autizmom, nikada ne znaš na čemu si. No, trudiš se što više saznati – napomenula je Čop.