Dok je svijet usredotočen na borbu protiv koronavirusa, potiho se nastavlja geopolitički rat između Irana i SAD-a. Samo u zadnjih nekoliko dana u Iraku su ubijena četiri američka i jedan britanski vojnik, a više od 30 ih je ranjeno u raketnom napadu na bazu Taji blizu Bagdada koji su izvele proiranske oružane frakcije brigade Hezbollah.
Nekoliko sati nakon tog napada američki su se bombarderi obrušili na proiranske oružane frakcije brigada Hezbollaha u Iraku i Siriji. Napetosti između Irana i SAD-a ne popuštaju otkako je početkom siječnja u američkom zračnom napadu ubijen iranski general Qassem Soleimani i njegov irački poručnik, a za odmazdu su bombardirane iračke baze u kojima su se nalazili američki vojnici.
Štoviše, Iran, zemlja koja je uz Kinu, Južnu Koreju i Italiju, najviše pogođena pandemijom koronavirusa, optužuje SAD i Donalda Trumpa da su izvršili i biološki napad na Iran i Kinu koje su se najžešće suprotstavile američkoj agresivnoj vanjskoj politici. Unatoč teškoj situaciji, Iran ne odustaje od svojih strateških i geopolitičkih ciljeva na Bliskom istoku. I dalje su vojno aktivni u Jemenu, Iraku i Siriji.
Unatoč suočavanju s opakom epidemijom COVID-19, Iran je nedavno obilježio 41 godinu od Islamske revolucije, i to u najtežoj ekonomskoj situaciji u posljednjih 40 godine zbog sankcija koje mu je nametnuo američki predsjednik Trump. Iranski predsjednik Hassan Rohani priznao je da je zemlja od uvođenja dodatnih Trumpovih sankcija u godinu dana izgubila 200 milijardi dolara od prodaje nafte te da se suočava s najvećim pritiskom nakon Iranske revolucije.
Unatoč tome i unatoč širenju koronavirusa, diljem zemlje, u više od 5000 gradova, općina i okruga, paradama se obilježavala 41. godišnjica Islamske revolucije koja je Iran iz kraljevine pod vodstvom šaha Mohameda Reze Pahlavija transformirala u Islamsku Republiku pod vodstvom ajatolaha Homeinija, vođe revolucije i osnivača Islamske Republike.
Pritisak na Erdoğana
No vratimo se u nešto dalju prošlost. Napetosti između Irana i SAD-a porasle su još 2018. godine kada je Donald Trump Sjedinjene Američke Države povukao iz nuklearnog sporazuma sklopljenog s Iranom te ponovno nametnuo sankcije s ciljem da se Iran natjera na pregovore o balističkom programu. Likvidacijom zapovjednika brigade Al Quds Qassema Soleimanija Trump je ujedinio Irance i dao vjetar u leđa konzervativcima koji su do Soleimanijeva ubojstva već počeli gubiti popularnost zbog velike ekonomske krize.
To dokazuju i rezultati parlamentarnih izbora koji su održani 21. veljače na kojima su pobijedili konzervativci i tvrdolinijaši osvojivši 221 od 290 mandata u iranskom parlamentu, 83 mjesta više nego na prošlim izborima 2016. godine. Reformisti i umjereni pali su na 20 mjesta sa 121 mjesta na posljednjim izborima, nakon što su tisuće njihovih kandidata bile diskvalificirane. Nezavisni su osvojili 38 mjesta, dok je udio mjesta koje su osvojile žene ostao nepromijenjen – 17 mjesta.
Tvrdolinijaši se suprotstavljaju predsjedniku Hasanu Rohaniju, a njihov vođa Mohamed Bagher Ghalibaf, najizgledniji je kandidat za predsjednika parlamenta. Snažno vodstvo tvrdolinijaša posebno se ističe u Teheranu, a ukupno 30 zastupnika u parlamentu dolazi iz tog grada. Ghalibaf je i bivši gradonačelnik Teherana, a i bivši načelnik policije. Rohani i njegovi reformisti nisu imali sreće na izborima jer je 75 njihovih kandidata diskvalificiralo Vijeće čuvara ustava, tijelo za nadzor izbora koje provodi i ideološku provjeru kandidata.
Tako će sada parlamentom dominirati tvrdolinijaška skupina sastavljena od bivših članova elitne Revolucionarne garde i pričuvnog sastava iranske Revolucionarne garde Basij, kao i drugih političara odanih ajatolahu Ali Hameneiju. Iako parlament nema prevelike ovlasti, jačanje tvrdolinijaških snaga moglo bi dodatno oslabiti one stranke koje zagovaraju otvaranje države i reforme te im može pomoći na izborima za predsjednika iduće godine. Iako iranski parlament ima ograničene ovlasti kad je riječ o vanjskim poslovima, odigrao je ključnu ulogu u nekim bitnim trenucima zemlje, poput odobrenja nuklearnog sporazuma 2015. godine sa svjetskim silama.
Konzervativci, a posebice tvrdolinijaši protive se bilo kakvom poboljšanju odnosa sa Zapadom, a američki predsjednik Donald Trump svojim potezima samo pridonosi njihovoj moći. Povlačenjem iz nuklearnog sporazuma 2018. i ponovnim nametanjem oštrijih ekonomskih sankcija SAD je pokušao smanjiti i vojni utjecaj Irana na Bliskom istoku. Pobjeda konzervativaca zasigurno će još više podići tenzije na relaciji SAD – Europska unija – Iran jer od početka su tvrdolinijaši i konzervativci bili protiv potpisivanja nuklearnog sporazuma, štoviše upozoravali su da će predsjednik Hasan Rohani, koji je inzistirao na tom potpisivanju, snositi posljedice.
Ljubimac Zapada Hassan Rohani danas je u izuzetno teškoj situaciji s obzirom na to da će Iran, nakon ubojstva Soleimanija i pobjede konzervativaca, još više zaokrenuti u radikalnu politiku koja bi mogla dodatno izazvati nove tenzije i sukobe na Bliskom istoku. Koronavirus će proći, ali geopolitička i geostrateška borba će se nastaviti. Primarni cilj Iranske revolucionarne garde danas je da izbace iz Iraka 5200 američkih vojnika. Vjetar u leđa Irancima dalo je izglasavanje iračkog parlamenta koji također traži odlazak američkih vojnika iz zemlje.
Drugi je cilj oslobađanje provincije Idlib, zadnjeg uporišta džihadista u Siriji, i potpuna kontrola nad teritorijem Sirije. Borba za provinciju Idlib zamalo da je dovela do rata između “dvije prijateljske zemlje” Irana i Turske. Naime, nakon što su sirijski bombarderi napali kolonu turske vojske te ubili 59 turskih vojnika, turska je vojska dronovima napala položaje iranske Revolucionarne garde i libanonskog Hezbollaha i ostalih proiranskih šijitskih paravojnih formacija ubivši 25 boraca.
Iran je poslao oštro upozorenje turskom predsjedniku Recepu Erdoğanu da to neće tolerirati i da će idući put dati svojim borcima zeleno svjetlo da napadaju tursku vojsku koju drži na nišanu. Erdoğan je tu poruku ozbiljno shvatio jer jako dobro zna, ako uđe u rat protiv Irana, bit će najveći gubitnik u Siriji. I dok Rusija kalkulira s Erdoğanom zbog ugovora vrijednih 25 milijardi dolara, Iran nema kalkulacija. Iako se situacija u Idlibu nakon dogovora Putina i Erdoğana smirila, analitičari ne vjeruju da će to dugo trajati s obzirom na to da ni Turska ni džihadisti ne provode sporazum dvojice predsjednika postignut u Rusiji.
Naime, u sporazumu je jasno definirano da se džihadističke skupine moraju razoružati i udaljiti od autoceste M4 koja povezuje Alep, Latakiju i Damask, što nije realizirano. Iz sirijskog ministarstva obrane za Večernji list potvrdili su da sirijska vojska u dogovoru s Rusijom i Iranom pokušava nagovoriti Erdoğana da poštuje sporazum, u suprotnom će ponovno pokrenuti vojnu operaciju bez obzira na posljedice i mogućnost frontalnog sukoba iranske Revolucionarne garde i ostalih šijitskih paravojnih formacija s turskom vojskom. Kao i u Siriji, Iran svoju politiku nastavlja i u Jemenu gdje u zadnje vrijeme milicija Hutija koju Iran podržava bilježi velike uspjehe na vojnom polju protiv koalicije predvođene Saudijskom Arabijom. Izvjesno je da će nakon stišavanja pandemije koronavirusa Bliski istok ponovno biti žarište u koje će biti uprte oči cijeloga svijeta.
‘Europa dijete majke Amerike’
Da su Iranci uvjereni kako je koronavirus zapravo biološki rat SAD-a protiv Irana, potvrdio je za Večernji list i Hossein Amirabdollahian, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova za arapska i afrička pitanja u iranskom ministarstvu vanjskih poslova, koji je trenutačno specijalni savjetnik predsjednika Islamskog parlamenta Irana za međunarodne odnose, a koji pripada konzervativnoj struji, s kojim smo razgovarali u Teheranu.
– Za nekoliko godina će svima biti jasno da je koronavirus bio biološki rat SAD-a protiv njegovih glavnih globalnih suparnika – Kine i Rusije – koji se proširio na sve dijelove svijeta, uključujući i američki narod – kazao je Amirabdollahian uvjeravajući nas da će Iran pobijediti i u borbi s koronavirusom.
– Kad gledamo u vojnom smislu, Iran je jedina zemlja koja se usudila napasti američku vojsku lansirajući svoje vlastite izrađene projektile na američku bazu u Iraku – Ain Al-Assad. Nakon Drugog svjetskog rata, nitko osim Irana nije se usudio napasti Amerikance. Tu smo pokazali koliko smo moćni i snažni. I sam Donald Trump zna našu snagu i moć i zato nije odgovorio na naše napade. Da je odgovorio, vjerujte mi da bi gotovo sve američke baze bile naše mete – kazao je Amirabdollahian koji je uvjeren kako će se, nakon smirivanja pandemije koronavirusa, ponovno razgovarati o nuklearnom sporazumu.
– Nuklearni sporazum između Irana i zemalja 6+1 postignut je za vrijeme američkog predsjednika Obame, a izbjegavanje njegove implementacije počelo je već u vrijeme dok je Obama još bio predsjednik. Dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a došlo je do vrhunca tog nepoštivanja i njihovog napuštanja sporazuma. Što se tiče ponašanja EU, ni Europljani nikada nisu bili iskreni. Imamo tradicionalno dobre odnose sa zemljama članicama EU i naši građani puno putuju tim zemljama, a i brojni Europljani dolaze u Iran. Ali europski političari u posljednjih su godinu i pol pokazali su da je Europa slaba i nema mogućnosti i kapacitete djelovati protiv Amerike, čak do te mjere da ne mogu postići neke pozitivne korake.
Mi u Iranu, na ono što rade Amerika i Europa, gledamo kao na kazalište u kojem su oni podijelili uloge. Jer, ono što rade Amerikanci, opstruiranje i nepoštivanje nuklearnog sporazuma, radi i Europa, pod kojom najviše podrazumijevam Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku. Nažalost, zemlje EU samo lijepo govore, a kad to treba provesti u djelo, na sve načine to izbjegavaju. Kako mi je rekao jedan visoki europski dužnosnik, Europa je dijete koje se drži za ruku majke Amerike i, ako je pusti, izgubit će se.
Kad se god sastanemo s europskim čelnicima, mole nas da ne napustimo nuklearni sporazum, ali oni ništa ne čine po tom pitanju. Zato su nam smiješni. Ako i dalje budu pasivni i ne poduzmu neke pozitivne korake, nema smisla ostati u tom sporazumu. Zašto bismo mi ostali u sporazumu u kojem nema nikakve koristi za našu zemlju? Mi smo dali ultimatum Europljanima, ako su ozbiljni u svojoj nakani da ostanu u tom sporazumu, i oni moraju nešto dati i pokazati, jer ne možemo samo slušati godinu i pol dana lijepe priče bez ikakva djelovanja – poručio je Amirabdollahian.
E neka si ti to nama sve lijepo rekla, sto bi mi neuki bez tebe.