Rezultati jučerašnjih lokalnih izbora zorno su, prije svega, pokazali kako se na lijevoj strani političkog spektra stabilizirala alternativa SDP-u s perspektivom rasta na nacionalnoj razini. Platforma Možemo pomela je konkurenciju u Zagrebu, gdje je njihova Tomislava Tomaševića malo dijelilo od pobjede u prvom izbornom krugu, a u Gradskoj skupštini nadomak su većine. Dodanu vrijednost donosi im i ulazak njihovih kandidata u gradska vijeća Splita, Rijeke i Osijeka, što im daje itekakvu podlogu za izgradnju snažne nacionalne priče i potvrđuje da su ispravno odlučili kada su odbili predizbornu suradnju s najvećom strankom ljevice.
SDP je, pak, prvi put u glavnom gradu ostao bez kandidata u drugom krugu, a i njihova lista za gradsku skupštinu ostala je tek na petom mjestu, iza HDZ-a, DP-a i BM365. Stranka je, s druge strane, uspjela sačuvati većinu sredina u kojima je bila na vlasti u mandatu na izmaku, čak i dobiti neke nove. Uspjeli su zadržati prednost u Rijeci, gradu u dobroj mjeri zasićenom višedesetljetnom vladavinom ove opcije. Njihov kandidat Marko Filipović u drugi krug ulazi sa značajnom, gotovo dvostrukom prednošću pred nezavisnim Damirom Štimcem, no konačna bitka neće im biti nimalo jednostavna, s obzirom na činjenicu da su na trećem i četvrtom mjestu ostali kandidati HDZ-a i Mosta, čiji će birači u drugom krugu teško zaokružiti kandidata ljevice. Pitanje je i može li Filipović računati na sve glasove koje je u prvom krugu dobio PGSov Nikola Ivaniš, a uspjeh platforme Možemo u Zagrebu mogao bi dodatno potaknuti razmišljanje birača o promjenama i u ovom gradu.
>> VIDEO Tomislav Tomašević u zagrljaju obitelji nakon održanog govora
Komadina u drugi krug
Kad je riječ o županijama, SDP-ov Željko Kolar u prvom je krugu obranio poziciju krapinsko-zagorskog župana, a i primorsko-goranski Zlatko Komadina ostvario je značajnu prednost pred HDZ-ovim Garijem Cappellijem, no ovoga će puta ipak morati u drugi krug, na što Komadina nije navikao. U drugi izborni krug će i Ranko Ostojić u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što se u ovoj sredini može smatrati SDP-ovim uspjehom. Također, u prvom krugu dobili su gradonačelnika Makarske, Ploča, Koprivnice i Trogira.
No, da je svjestan kako su birači njegovoj stranci, prije svega u Zagrebu, pokazali žuti karton u izbornoj je noći dao do znanja predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je poručio kako mu je žao zbog sredina u kojima nisu dobro prošli, ali i kako su čuli poruku birača te “neće zabijati glavu u pijesak”. Većinu sredina kojima je dosad upravljao obranio je i HDZ, čiji je predsjednik Plenković proglasio pobjedu zbog činjenice da su i dalje na vlasti u većini županija, gradova i općina.
– Rezultati su dobri, pobjednički – kazao je Andrej Plenković, koji je pred kamere stao nešto prije ponoći. No, i ovoj će stranci iza jučerašnjih izbora ostati ponešto gorčine. To se prije svega odnosi na situaciju u Zagrebu, gdje je u drugi krug s Tomaševićem ušao Miroslav Škoro, ljutiti Plenkovićev protivnik. Lista njegova Domovinskog pokreta za Gradsku skupštinu osvojila je gotovo isti broj glasova kao i HDZ-ova, što govori da je HDZ, iako sa znatno boljim rezultatom nego 2017. godine, u Zagrebu ipak dobio značajnu konkurenciju s desna. U Splitu, jedinom velikom gradu u kojem je na vlasti, njihov Vice Mihanović u drugom će se krugu morati ogledati s kandidatom Centra Ivicom Puljkom, koji je prvu rundu dobio s tri postotna boda prednosti.
S druge strane, veliki uspjeh HDZ bilježi u Osijeku, gdje njihov kandidat Ivan Radić u drugi krug ulazi s teško dostižnom prednošću pred nezavisnim Berislavom Mlinarevićem, kojega podupiru Domovinski pokret i Most. Što se tiče izbora po županijama, HDZ može biti zadovoljan činjenicom da je, unatoč lomovima i odljevu dijela članstva, u čemu nedužan nije bio ni vrh stranke, obranio većinu u skupštini Vukovarsko-srijemske županije. I njihov kandidat Damir Dekanić u drugi će krug s velikom prednošću pred dojučerašnjim stranačkim kolegom Josipom Dabrom. U gradu Vukovaru, međutim, stranka bilježi neuspjeh jer je Ivan Penava ostvario gotovo dvostruko bolji rezultat od njihova Nikole Mažara. Iako u Vukovaru ni sada nisu na vlasti, činjenica je da je Penava prije četiri godine izbore u prvom krugu dobio kao HDZov kandidat, što znači da stranka bilježi pad u odnosu na 2017. godinu.
>> VIDEO Izjava Ivana Radića
Ličko-senjska županija također je jedna od starih utvrda koje je HDZ pokušao vratiti, no prvi krug kao prvoplasirani je završio aktualni župan Darko Milinović, iako tijesno ispred HDZ-ova Ernesta Petryja pa će se sve rješavati za dva tjedna. Prednost u Županijskoj skupštini stranka je uspjela obraniti. I neugodnosti za HDZ euNeugodno iznenađenje HDZ je doživio u susjednoj, Šibensko-kninskoj županiji, gdje je nezavisni Marko Jelić prvi krug završio kao prvoplasirani, premda s vrlo malom prednošću pred HDZ-ovim aktualnim županom Goranom Paukom. Iako je stranka uspjela zadržati prednost u Županijskoj skupštini, drugo i trećeplasirane su nezavisne liste Stipe Petrine i Jelića, što pokazuje da HDZ gubi zamah u još jednoj svojoj utvrdi.
Plus, pak, bilježe u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojoj su njihova kandidata Ivana Celjaka od pobjede u prvom krugu dijelila manje od dva postotna boda, a daleko najjači rezultat bilježi i njihova lista u Županijskoj skupštini. Ovakav rezultat svjedoči da birači HDZ-u nisu zamjerili nesnalaženja u obnovi nakon potresa na kojima su njihovi konkurenti gradili kampanju. Što se tiče Mosta, ta stranka na ovim izborima i nije imala puno za izgubiti jer su ih nakon 2017. napustili gotovo svi lokalni čelnici koji su bili dio njihove platforme prije nego što je i formalno prerasla u stranku.
Njihov predsjednik Božo Petrov uspio je ući u drugi izborni krug s dugovječnim županom Nikolom Dobroslavićem, a u Županijskoj skupštini druga su lista, s gotovo 20 posto podrške. Petrov je odmah pozvao druge opcije da ga podrže u drugom krugu, a hoće li na to pristati SDP, koji na izborima prije četiri godine ovdje nije želio javno podržati njihova Nikolu Grmoju, ostaje za vidjeti. Solidan rezultat bilježi i Mostov Marin Miletić u Rijeci. Iako je u utrci za gradonačelnika ostao na četvrtom mjestu, Mostova lista za Gradsko vijeće dobila je neočekivano velikih 10,37 posto. Izborni uspjeh bilježi i stranački bard Miro Bulj, koji u drugi krug ide kao prvoplasirani s 42,71 posto, a neznatno manji broj glasova dobila je i njegova lista, sada najsnažnija u sinjskom Gradskom vijeću.
Svojevrsno su iznenađenje ovih izbora i rezultati u Ličko-senjskoj županiji, gdje je kao anketni favorit slovio aktualni župan Darko Milinović, no nakon više od 70 posto prebrojanih glasova, čini se da kao prvoplasirani iz prvog kruga, premda s prednošću u promilima, izlazi HDZ-ov Ernest Petry, a HDZ je odnio i većinu u Županijskoj skupštini, što znači da je stranka nadomak toga da vrati svoju staru izbornu utvrdu.
HDZ se uspio othrvati napadima s desna i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je njihov Damir Dekanić po prvim neslužbenim rezultatima dobio više od 40 posto glasova, a prednost će morati potvrditi u drugom krugu protiv stranačkog disidenta Josipa Dabre, kojega podupire Domovinski pokret. Ivan Penava uvjerljivo, pak, vodi u utrci za još jedan mandat gradonačelnika Vukovara, a njegova lista prva je i u Gradskom vijeću, s više od 40 posto.
Slika dovoljno govori. Prvo imamo Ivanu Kekin, predstavnicu "Nove ljevice" koja će ako je suditi po dosadašnjem djelovanju fokus držati teme na relaciji NDH - manjine - govor mržnje . Onda imamo Tomaševića koji je tu gdje je zbog izdašnog financiranja zaklade Heinrich Böll Stiftung. Na kraju imamo Benčić, ponosnu dugogodišnju pripadnicu polu-terorističke skupine Centra za Mirovne Studije, NGO-a koji je za sve osim ne za mir, jer financijskim injekcijama iz Otvorenog društva godinama radi na infiltraciji vojno sposobnih muškaraca iz specifičnih područja svijeta te otvoreno sabotira rad hrvatske policije kroz namještene dokaze i lažna svjedočanstva kako bi se pospješila infiltracija vrlo specifične skupine ljudi bez dokumenata kroz doktrinu 'otvorenih granica'. Obzirom da i sama stranka Možemo u svojem programu specificira paragraf u kojemu se zalaže za otvaranje granica SVIMA (ne samo azilantima po osnovi ratnog područja nego i ekonomskim te KLIMATSKIM migrantima) - onda možete stvoriti kakvu-takvu sliku o budućoj vizuri Zagreba i Hrvatske. Nemojte reći da niste znali.