Josipović: Milanović im se svima narugao i poručio da su nebitni

Bivši predsjednik države Ivo Josipović gostovao je danas na televiziji Večernjeg lista.

Josipović je komentirao izbor šefa za predsjednika Vrhovnog suda, zatopljenje odnosa između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, ali i izbacivanja u SDP-u čiji je član. 

Emisiju je vodila Petra Maretić Žonja.

Prvo je upitan o izboru za predsjednika Vrhovnog suda.

– Marin Mrčela kvalitetan je sudac uz kojega se ne vežu nikakve afere. Sudac Dobronić nije iz njihova jata i ima jedan drugi nedostatak u očima pravosuđa. Mrčela je potpuno nekritičan na slabosti pravosuđa i pozicije sudaca danas. Naravno da je u uhu sudaca ono što govori sudac Mrčela prihvatljivije od kritičkih napomena o kojima govori sudac Dobronić. Imali smo izvrsnu kandidatkinju prof. Đurđević. Ona bi, da je izabrana kao predsjednica Vrhovnog suda, u ozbiljnoj reformi bila sjajan partner Vladi – kaže Josipović koji smatra da Đurđević nije izabrana zato što je bila kritična prema pravosuđu.

– Narušila je idilu u odnosima izvršne vlasti – kaže.

– Postoji jedna velika tendencija u pravosuđu, suci imaju tendenciju postupati ''makni predmet od mene''. Kad gledate što se sve promijenilo, odmakli su od Vrhovnog suda većinu drugostupanjskih kaznenih predmeta, sve ostavine su bačene bilježnicima, ovrhe isto tako... Ne znam što će uskoro raditi suci. No, postoje vrijedni i pošteni suci koji odudaraju od tog stereotipa korumpiranog pravosuđa – smatra Josipović.

Je li procedura biranja šefa Vrhovnog suda potpuno promašena?

– Ona je prije svega neustavna. Zgražam se nad odlukom Ustavnog suda koji je ovu proceduru proglasio ustavnom. Ustav kaže da opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe daju mišljenje o jednom kandidatu kojeg predloži predsjednik RH, a sad vidimo da se o svima izjašnjavaju. Milanović im se svima narugao, poštujući odluku Ustavnog suda obznanio je svog kandidata prije nego što je procedura dovršena, poručio im je da su nevažni i da ih nije briga što on misli o njihovu mišljenju.

Idemo li prema 4. pozivu?

– Moguće, ali treba vidjeti je li premijeru važno da se konačno zakopa ratna sjekira jer bez zajedničke odluke nema imenovanja veleposlanika i sl. Kompromisi su dio politike, oni koji nisu u stanju to napraviti, nisu dobri političari.

Treba li mijenjati Ustav zbog ovoga izbora?

– Ne. Moramo znati zašto postoji ova procedura u kojoj predsjednik Republike predlaže kandidata Saboru. Sve vlasti podložne su izboru građana. Imaju politički legitimitet. Pravosuđe ima drugu narav, suci čak sami sebe biraju, nemaju kao treća vlast tu vrstu demokratskog legitimiteta. U gotovo svim zapadnim zemljama u izboru predsjednika Vrhovnog suda sudjeluje izvršna i zakonodavna vlast da bi se sanirao taj prirodni nedostatak legitimiteta. Zakon treba ukinuti jer je neustavan, ali treba čitati Ustav i Ustav primjenjivati.

U SDP-u stanje nije dobro, kako gledate na sve to skupa? Podržavate li Peđu Grbina?

– Čistka u kojoj izbacite 3-4 tisuće članova nije pravi put, bolje je da se rat unutar stranke završi na neki drugi način. Izabran je taj put, ja u tome ne sudjelujem, poštujem izabrana tijela, ali sam i kritičan. Očekivao sam od izabranog predsjednika da se završi taj građanski rat, ali ne na način da se odstrijeli sve. To nije dobro za SDP. Uvijek se učinak vodstva mjeri rezultatima, izbori koji dolaze to će pokazati.

Uskoro će SDP birati nova vodstva, tri su imena u igri za zagrebačkog šefa SDP-a? Imate li favorita?

– To su sve dobri kandidati, profesor Gotovac sjajan je kandidat. I druga dva isto su respektabilna u dosadašnjoj karijeri, nemam ništa ni protiv jednog.

Renato Petek dugo se želio pridružiti SDP-u?

– Imate oko 900 ljudi koji žele ući u SDP, od tih 900, 800 nikad ne dobiva nikakav odgovor. Neki su to potpuno novi ljudi, takav je bio i Renato Petek. Njega nisu primili iako je bio najaktivniji zastupnik u Gradskoj skupštini. To je govori o lošem mentalitetu, ne bi nekoga u stranku tko bi sutra mogao biti bolji od mene i bolje se plasirati. Mislim da će Renato Petek u budućnosti biti jedan od aduta SDP-a.

Komentirao je i situaciju u Crnoj Gori.

– Nije dobro, to je opasno. U našem susjedstvu više je država koje se ne mogu pohvaliti velikom stabilnošću. Ovo što se dogodilo u Crnoj Gori zaista je destabilizirajuće za nju, ali bi moglo biti i triger mehanizam za jačanje nestabilnosti u regiji, posebno u susjednim zemljama. Šteta što nije bilo mudrosti sa strane SPC-a, vlasti pa i oporbe u Crnoj Gori da vode računa o osjetljivosti tog problema i da važan događaj bude organiziran na način koji neće izazivati konformacije. Može se to pretvoriti u nešto puno gore, želim im da mirno izađu iz svega toga i da se državnost Crne Gore ojača.

Može li to utjecati na susjede?

– Moguće je. U BiH nisu dosad našli formulu koja bi smirila te tenzije koje su permanentne od samog rata do danas, to mogu samo oni riješiti, nikakva sila sa strane. Imamo problem Makedonije koji je ozbiljan, promijenili su čak ime da bi dobili suglasnost Grčke za nastavak europskih pregovora, a sad su im se opet javili iz Bugarske, bit će još tvrđi u zahtjevima. Što nije u redu, EU bi trebala biti puno aktivnija da taj posao privede kraju. Imamo problem Kosovo – Srbija, tu nema dogovora. Problemi su brojni.