Vlada neće odustati od strategije osporavanja ustavnosti optužnice protiv generala Bobetka, nego će, kao što je već bilo najavljeno, o tome tražiti mišljenje Ustavnog suda. Danas bi se s tim u vezi trebao sastati Savjet za suradnju s Haaškim sudom, a u četvrtak bi sa sjednice Vlade zahtjev za ocjenu ustavnosti mogao i službeno biti poslan Ustavnom sudu. Uza sav rizik da, što je načelno moguće, mišljenje Ustavnog suda bude suprotno Vladinom, kao i uz rizik da se Ustavni sud proglasi nenadležnim za taj slučaj.
Signali iz Ustavnog suda išli su upravo prema ovoj drugoj mogućnosti, no u Vladi ne žele nagađati o tome kako će postupiti Ustavni sud. U Banskim dvorima vjeruju da je uz pomoć pravnih eksperata kvalifikacija o protuustavnosti optužnice dovoljno stručno utemeljena, a stvar je Ustavnog suda kako će se prema tome odrediti.
Stručnjaci pak tvrde da mišljenje Ustavnog suda neće imati nikakvu pravnu snagu pred Haaškim sudom, već da ono može samo osnažiti ocjenu Vlade, jasno, u stručnom pogledu.
Na pritiske iz međunarodne zajednice Banski dvori odgovaraju da je riječ o pravnom, a ne političkom sporu s Haagom. Vlada ničim ne želi komplicirati ili onemogućavati suradnju s Haagom, niti je svojim postupcima dala povoda za to da bi se moglo reći kako opstruira Sud u Haagu, kažu u Banskim dvorima.
Kad stigne odgovor na barem jednu od dviju žalbi što ih je Vlada već uputila Haaškom sudu, bit će jasnije kakvi su njezini realni izgledi da uspije sa svojom strategijom. Zasad je postigla barem to što je uspjela preduhitriti pritiske desnice koji bi uslijedili da je odmah postupila po nalogu Haaškog suda, a kupila je i nešto vremena. Javnost je sada više zaokupljena poskupljenjem struje nego generalom Bobetkom. Visoke godine i teške bolesti generala Bobetka ostaju kao zadnja varijanta Vladine strategije, ali početkom tjedna u Banskim se dvorima spominjala i moguća aktivnost prema Vijeću sigurnosti UN-a.
- Cijeli problem ide otud što Vijeće sigurnosti nije nikad dalo političku ocjenu događaja na ovim prostorima. Za to još nije kasno i Vijeće sigurnosti to bi trebalo učiniti ne ulazeći u to tko će odgovarati za ratni zločin - kaže dužnosnik Vlade koji je želio ostati neimenovan. Kako takve političke ocjene još nema, prostor je otvoren tezi da se zločin rodio u međusobnoj tučnjavi balkanskih plemena, što je potpuno neprihvatljivo, kaže Vladin dužnosnik, ali ne precizira hoće li iz toga razmišljanja prema Vijeću sigurnosti ići i konkretna akcija. I kakav bi uopće mogao biti njezin domet.
D. Knežević