Što je bilo izloženo na izložbi “Blaga mogula i maharadža” u Duždevoj palači u Veneciji s koje su 3. siječnja 2018. ukradeni neki od eksponata, a osobe osumnjičene za tu krađu uhićene ovih dana u Hrvatskoj? Izložba je trajala od 3. rujna 2017. do 3. siječnja 2018., a riječ je o nakitu i drugim vrijednim indijskim artefaktima iz privatne kolekcije katarskog šeika Hamada bin Abdullaha al-Thanija.
Bilo je izloženo više od 270 predmeta indijskih zlatara i obrtnika izrađenih u razdoblju od 15. do 20. stoljeća. Riječ je o kolekciji Al-Thani, koja je prethodno bila izložena u Londonu u Victoria & Albert Museumu, pa u Parizu u Grand Palaisu.
Hamad bin Abdullah al-Thani, koji je vladao Katarom od 1995. do 2013., kada je abdicirao u korist svoga sina Tamina, počeo je skupljati kolekciju 2010. Ta kolekcija dragulja, nakita, dragog kamenja, zlata... zapravo je put kroz veliko umijeće indijskih zlatara tijekom pet stoljeća.
Tu su blaga od potomaka Džingis-kana i Timura do velikih maharadža, koji su naručivali nakit i od poznatih europskih kuća. Indija je bila bogata dragim kamenjem pa je posjedovanje dragulja tradicija naroda Potkontinenta.
Kada su Moguli u 16. stoljeću preuzeli vlast na u Indiji, zlatarski obrt se razvio u pravu umjetnost. Svaki dragulj ima svoje značenje. U pučkoj se kulturi smatra da predstavljaju status, kastu, podrijetlo i stanje osobe koja ga nosi. Izložba je višestoljetni put kroz indijsku zlatarsku i društvenu povijest, od osnutka Mogulskog Carstva 1526., kada je Babur, potomak Džingis-kana, osvojio Delhi i proglasio se prvim mogulskim carem islamske dinastije, preko država maharadža i britanskog kolonijalizma, do dragulja kuće Cartier.
Kaže se kako je Hamad bin Abdullah al-Thani postao veliki obožavatelj indijskog nakita nakon što je 2009. u Victoria & Albert Museum u Londonu razgledao izložbu dragulja indijskih prinčeva. Nikada nije bio u Indiji, ali s bogatstvom koje posjeduje mogao si je priuštiti stvaranje kolekcije. U pet godina stvorio je kolekciju s oko 400 predmeta, od carskih noževa do ukrasa za turbane. Iz te kolekcije izdvojeno je oko 270 predmeta koji su bili najprije izloženi u Londonu, pa u Parizu i u Veneciji.
No, Hamad bin Abdulah al-Thani (66), koji sa svojom jahtom, jednom od najvećih na svijetu, putuje i Jadranom, te je dobio i visoko hrvatsko odlikovanje (inače je odlikovan u više od 50 zemalja svijeta), nije samo kolekcionar dragulja već novac ulaže u tvrtke, u sportska društva, zaklade itd.
Preuzeo je vlast u Kataru državnim udarom bez krvi 1995. Svrgnuo je svoga oca Kalifu bin Hamada al-Thanija. Naime, dok je Kalifa bin Hamad al-Thani bio u Ženevi u Švicarskoj, Hamad bin Abdulah al-Thani preuzeo je vlast.
Svrgnuo oca bez žrtava
Njegov otac je zatim živio u egzilu u Francuskoj i Abu Dhabiju, a 2004. se vratio u Katar. Hamad je i zamrznuo račune svoga oca u inozemstvu kako bi mu onemogućio organiziranje protuudara. Naime, 1996. Kalifa se uz pomoć tadašnjeg ministra ekonomije pokušao vratiti na vlast, ali nije uspio. U tom pokušaju protuudara bili su uključeni i moćnici iz Saudijske Arabije, UAE-a, Bahreina i Egipta.
Hamad ima tri žene i 24-ero djece, od kojih jedanaest sinova i 13 kćeri. Prva žena mu je šeika Mariam bint Muhammad Al-Thani, kći bratića iz prvog koljena šeika Muhammada bin Hamada bin Abdullaha al-Thanija, s kojom ima dva sina i šest kćeri. Druga mu je žena Mozah bint Nasser Al-Missned, s kojom ima pet sinova i dvije kćeri. Treća žena je šeika Noora bint Khalid al-Thani, s kojom ima četiri sina i pet kćeri. Abdicirao je 2013. kako bi ga naslijedio sin Tamin, kojeg mu je rodila druga žena.
Čim je došao na vlast, Hamad bint Abdullah al-Thani je 1996. sa 150 milijuna dolara financirao osnivanje televizijske postaje Al-Jazeera, koja je postala najveći izvor informacija na arapskom jeziku. TV Al-Jazeera, koju od 2004. Hamad financira s 30 milijuna dolara godišnje, ipak se smatra neovisnom.
Godine 1997. Katar je postao druga država u Perzijskom zaljevu u kojoj i žene imaju pravo glasa. Tijekom 18-godišnjeg Hamadova vladanja Katarom ta je država postala prva na svijetu po dohotku po stanovniku, koji iznosi 86.440 dolara godišnje. Mnogi sportski i diplomatski susreti održani su u Kataru, među kojima Azijske igre 2006., konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2012. itd., a 2022. će se u sedam gradova te države održati 22. Svjetsko nogometni prvenstvo.
Bit će to ujedno posljednje nogometno prvenstvo s 32 reprezentacije, jer će 2026. biti 48 reprezentacija. Hamad, čije se bogatstvo procjenjuje na 2,4 milijarde dolara, uložio je u tvrtke, banke, projekte, nogometne klubove… cijeloga svijeta (The Shard, Barclays Bank, Heathrow Airport, Harrods, Paris Saint-Germain FC, Volkswagen, Siemens, Royal Dutch Shell…).
Financirao je Arapsko proljeće, pobune, u Libiji i Siriji. U listopadu 2012. Hamad je pohodio Gazu i obećao 400 milijuna dolara humanitarne pomoći Hamasu za infrastrukturu i bolnice.
Bez obzira na tu povezanost s Hamasom, Katar ima dobre odnose i s Izraelom. Hamad se susreo 25. rujna 2007. s tadašnjom izraelskom ministricom vanjskih poslova Tzipi Livni u New Yorku. Bio je to prvi pokušaj jednog lidera iz država Perzijskog zaljeva da otvori dijalog s Izraelom.
Ipak, Katar je prekinuo odnose s Izraelom 2009. u vrijeme rata u Gazi. Ne želi ni da Jeruzalem bude glavni grad Izraela. Hamad je bio ključni za pregovore o prekidu vatre u Libanonu 2006. te je sudjelovao u financiranju zemlje porušene u sukobima. U 2012. dao je dvije baze američkim snagama za sudjelovanje u operacijama u Siriji. Darovao je 100 milijuna dolara pomoći New Orleansu nakon uragana Katrina koji je 2005. pogodio taj američki grad.
Na polju kulture Hamad je 2005. utemeljio povjerenstvo za muzeje u Kataru preko kojeg je izgrađen muzej islamske umjetnosti u Dohi, koji je postao najveći kupac suvremene umjetnosti na svijetu. Primjerice, 2011. kupljena je Cézanneova slika “Kartaši” za rekordnih 259 milijuna dolara, što je najviši iznos plaćen za jednu sliku.
Muzej je sponzorirao više izložbi, među kojima EGO japanskog umjetnika Takashija Murakamija u Dohi 2012., ali i retrospektivu britanskog umjetnika Damiena Hirsta u londonskom Tate Modernu. Ustanovio je 2009. i Doha Film Institute, koji je sudjelovao u produkciji više filmova (primjerice, prema romanu “The Prophet” Khalila Gibrana, zatim “Just Like a Woman” sa Siennom Miller, “The Reluctant Fundamentalist “redateljice Mire Nair itd.).
Bacio se i na Hollywood
Pod pokroviteljstvom Hamada i njegove žene Sheikhe Mozah Bint Nasser Al-Missned, u Dohi su otvorene mnoge akademske institucije (Carnegie Mellon University, Georgetown University, Northwestern University, Texas A & M University i Weill Cornell Medical College).
Katarski suvereni fond Qatar Investment Authority i s njim povezane ustanove kupili su londonsku robnu kuću Harrods od poduzetnika Mohammeda al-Fayeda, oca Didija al-Fayeda koji je poginuo s Lady Dianom, zatim parišku robnu kuću Printemps, francuski nogometni klub Paris Saint-Germain FC, ima 10 posto dionica u Porscheu, 75 posto u filmskoj kući Miramax koja je kupila Disney, 6 posto u Credit Suisseu, 12,6 posto u Barclaysu…
Katar je najveći vlasnik nekretnina u Londonu, gdje je sudjelovao u financiranju izgradnje najvećeg europskog nebodera The Shard. U njegovu je vlasništvu olimpijsko naselje (Olympic Village), hotel InterContinental Park Lane… U Cannesu drži više hotela, među kojima su Majestic Hotel, Grand Hyatt Cannes Hôtel Martinez, Carlton Hotel.
Bivši katarski emir s obitelji je plovio i Jadranom na svojoj 125-metarskoj jahti sagrađenom 2010., koja se smatra 14. najvećom jahtom na svijetu. Jedno od odredišta bila mu je Korčula. Usidrio se ispod zidina staroga grada.
Šeik Hamad bin Abdullah a-Thani uz sebe je cijelo vrijeme imao zaštitara koji mu je pomagao u hodanju i nosio mu štap.
Naime, Hamad već nekoliko godina nije dobra zdravlja. U prosincu 2015. otišao je u Zürich (Švicarska) na liječenje nakon što je ozlijedio nogu na ljetovanju na planini Atlas u Maroku. No, navodno je ozlijedio nogu upravo zato što nije dobra zdravlja.
Ima onih koji drže kako je 2013. prepustio vlast sinu Tamimu upravo zbog toga. Tada je kazao kako je stiglo vrijeme da “nova generacija otvori novu stranicu u povijesti nacije”.
>> Pogledajte video o usponu i padu meksičkog Pabla Escobara, Joaquina "El Chapa" Guzmana
da im nije nafte još bi natezali koze po pustinji..