Trgovinski je rat između Sjedinjenih Država i Kine dobio je sasvim novu dimenziju. Kina je dopustila devalvaciju svoje valute u odnosu na dolar, njezina su poduzeća prestala kupovati američke poljoprivredne proizvode, a američko je Ministarstvo financija zauzvrat Kinu službeno označilo kao “zemlju manipulatora valute”. Zbog svega toga u ponedjeljak su vrijednosti na burzama diljem svijeta potonule. Juan je tog dana pao ispod simbolične granice od 7 juana za dolar, što je najniža razina u posljednjih 11 godina. Vrijednost valute važna je stavka u međunarodnoj trgovini zato što pad njezine vrijednosti snižava cijenu izvoza pa zemlje lakše prodaju drugima svoje proizvode.
“Dosta je!”
Američki predsjednik Donald Trump Kinu optužuje za manipuliranje valutom još od svoje izborne kampanje. “Kina je oduvijek koristila manipulacije valute kako bi nam ukrala tvrtke i tvornice, ugrozila radna mjesta, osiromašila naše radnike. Ne više!”, napisao je američki predsjednik. SAD je jučer označio Kinu kao manipulatoricu valutom te ju je prijavio Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Prema pravilima te organizacije, ako se utvrdi da je SAD u pravu, MMF će pokušati utjecati na zemlju koju se optužuje za valutne manipulacije, u ovom slučaju Kinu, da prekine s tom praksom. Posljednji je put SAD Kinu ovako opisao 1994. godine. Radi se o simboličnoj optužbi, ali koje bi se Peking možda želio otresti jer u trenutačnom trgovinskom ratu obje zemlje pokušavaju uvjeriti ostatak svijeta da je za sve kriva druga strana.
Prije samo nekoliko dana Trump je rekao da će uvesti carine od 10 posto na kinesku robu široke potrošnje i vrijednosti 300 milijardi dolara od 1. rujna. Zbog toga neki ekonomisti smatraju da je kineska valuta pala zapravo zbog poteza američkog predsjednika, a ne zbog odluka kineske vlade. C. Fred Bergsten, suradnik Peterson instituta za međunarodnu trgovinu iz Washingtona, rekao je da je ocjena Kine kao manipulatora valute nezaslužen.
– Osim ako (američka strana, op. a.) ima neke dokaze koje nije podastrla, prilično je jasno da je kineska valuta oslabjela zbog tržišnih sila, a to ne opravdava etiketu valutnog manipulatora – rekao je Bergsten te dodao poruku koja kao da je namijenjena direktno predsjedniku Trumpu: “Možete biti nezadovoljni što je kineska valuta oslabjela, ali to se dogodilo uvelike zbog onoga što ste im vi napravili.”
Funta je pala devet posto
Ne čudi da je i kineska središnja banka koristila slične argumente: naša je valuta pala zbog tržišnih sila, a dio krivnje pripisali su i Trumpovu “unilateralizmu i trgovinskom protekcionizmu te uvođenju carina Kini”.
Američki ekonomist i nobelovac Paul Krugman u svojoj je kolumni u New York Timesu napisao da Kina u ovom trenutku zapravo i nije takav valutni manipulator kao što je bila prije sedam ili osam godina. Usto, nastavlja Krugman, posljednji je pad kineske valute malen i iznosi tek dva posto, dok je britanska funta od svibnja pala devet posto. Krugman zato problem vidi u Trumpu i kineskom lideru Xi Jinpingu koji su se upustili u nepredvidiv rat u koji su uložili svoju reputaciju.
Zbog svega su toga burze u Aziji, Europi i SAD-u potonule. Na Wall Streetu je u ponedjeljak zabilježen najgori dan u godini, a burzovni je indeks S&P 500 pao tri posto. Posebno je teško pogođen tehnološki sektor. Microsoft je izgubio 3,4, a Apple 5,2 posto vrijednosti dionice. Zanimljivo, piše Bloomberg, 500 je najbogatijih ljudi na svijetu izgubilo čak 117 milijardi dolara u 24 sata. To iznosi 2,1 posto njihova kolektivnog bogatstva.
Cijene dionica kao ljepota zenskih frizura: cisto emotivno osobni osjecaj bez egzaktnosti!