'Bogataši' na Linićevu udaru: Hoće li rasprodavati kuće zbog poreza

– Prema izjavama vladajuće garniture i napisima u medijima, dolazi se do 2% od vrijednosti nekretnine. Novi veći namet, iako je u mom slučaju riječ o skromnoj imovini, oduzet će mi novine, kazalište, koncerte, knjige, skromne izlaske, posjete prijateljima i još štošta da bih namirio pohlepnu državu – kazao nam je Boris Krulik, jedan od brojnih građana koji će biti pogođeni porezom na imovinu koji ministar financija Linić želi uvesti već iduće godine. Krulik dijeli sa svojom suprugom vlasništvo nad dvije nekretnine.

– Neuseljivi stan od 32 kvadrata u fazi je obnove, a druga nekretnina stara je drvena kuća od 40 kvadrata koju treba obnoviti. Nalazi se u općini Pisarovina, a služi nam za odmor. Zbog daljine i posla u Zagrebu, ne možemo je češće koristiti. Sa suprugom i jednim djetetom te odraslom kćeri živim u kući supruginih roditelja – dodao je Krulik. Porez na imovinu za Borisa bi značio 870 eura manje. Na neuseljeni stan u Zagrebu plaćao bi namet od 70 eura, dok će mu porez za vikendicu oduzeti 800 eura jer svake godine mora plaćati 2 posto od procijenjene vrijednosti kuće za odmor. Porez će mu oduzeti sredstva koja je nekad ulagao u ono što voli, knjige, kazalište i posjete prijateljima.

Uspoređivati nas i zapadne zemlje u pogledu vlasništva nekretnina je maloumno, tamo su se ljudi za najam stanova odlučili jer nisu željeli financirati banke ili nisu mogli, ali zato žive život dostojan čovjeka – kazao je Boris. Prodavati imovinu ne planira.

– Ne planiram ništa prodavati sve dok me država za koju sam se borio kao dragovoljac u ratu ne dovede pred zid ili mi ne otme sve što posjedujem, a na dobrom su putu – zaključuje Boris Krulik.

Nemamo toliko novca, vikendica će u prodaju

Peteročlana obitelj Duvnjak posjeduje dva stana u Zagrebu. Jedan je od 80 četvornih metara u Petrinjskoj ulici, drugi od 50 četvornih metara u Španskom. Imaju i vikendicu od 200 četvornih metara na moru, u Dubokoj.

– Ne možemo vjerovati. Već izdvajamo dosta novca za režije, a sada još i ovo – zabrinuta je 26-godišnja studentica Jelena Duvnjak.

Budući da žive u Petrinjskoj ulici, za taj stan od 250 tisuća eura trebali bi godišnje izdvajati 500 eura za porez na imovinu. Stan u Španskom iznajmljuju, pa bi za njega trebali plaćati 0,4 posto, točnije, 400 eura godišnje.

– Vikendica na moru je tijekom godine uglavnom prazna. Ljeti iznajmljujemo sobe turistima, no s godinama ih je sve manje. Bude li iduća sezona loša, vjerojatno ćemo vikendicu morati prodati – kaže obitelj Duvnjak. Vikendica je vrijedna 400 tisuća eura pa bismo za nju trebali izdvajati čak 1600 eura.

– Ukupno 2500 eura za porez na imovinu golem je udar na naš budžet. Moramo hitno naći rješenje – kažu.

Bolje bi im bilo da love one kojima je imovina na Kajmanskim otocima

– Što sam dosad plaćala? Pa suprug i ja godišnje izdvajamo 1600 kuna poreza za vikendicu na Pagu od 300 kvadrata. Bilo bi bolje da država ‘hvata’ sve one koji su imovinu prenijeli na Kajmanske otoke i druge egzotične destinacije, a ne nas ‘obične smrtnike’ – ogorčena je uvođenjem poreza na imovinu Karlovčanka Slavica Bičan Pauli. Čistačica u Gradskom muzeju Karlovac pune 33 godine, zajedno sa svojim suprugom dizala je kredite, odricala se i štedjela. Osim spomenute vikendice, ona i suprug imaju i stan u Karlovcu od 76 kvadrata. Poručuje da nisu nikakvi bogataši, nego su ‘krvarili’ da bi ih stekli.

– U drugim zemljama stanovnike stimuliraju kada nešto grade i stvaraju, nas u Hrvatskoj očito kažnjavaju. Zahvaljujući takvima kao što smo mi, koji su se desetljećima odricali i ulagali, Pag je izrastao u turističko mjesto. Plaćamo porez, boravišnu pristojbu za nas, djecu i unuke. Kada netko dođe u Zagreb na mjesec ili dva, plati li možda bilo što? S druge strane, mi od mjerodavnih u Pagu za uloženo nismo dobili ništa, nego se još ‘ganjamo’ oko javne rasvjete, a sada će nas i dodatno ‘opaliti’ po džepu – kaže Bičan Pauli. Dodaje da su sličan put prošli i sa stanom, do kojeg su došli i financiranjem u tadašnji stambeni fond.

– Koliko smo dosad izdvojili novca, otkupili smo ih već dva. Samodoprinosi su išli i za gradnju škola, vrtića i drugih objekata, a danas su u vlasništvu privatnika i od svega nemamo ništa. Da barem znam dokad će nas guliti – pita se naša sugovornica.

To je čista pljačka nas koji smo pošteno radili

Bjelovarski umirovljenik 77-godišnji Edo Barac jedan je od onih koje bi porez itekako mogao pogoditi. Barač je vlasnik kuće u Bjelovaru od 150 četvornih metara, koju dijeli s kćerkom i njezinom obitelji, suprugom i dvoje djece. Od imovine ima još i vinograd s malom klijeti od 30-ak kvadrata u okolici Bjelovara te od roditelja naslijeđenu gotovo sto godina staru kuću u Kamenjaku pokraj Crikvenice površine stotinjak kvadrata.

– Taj Linićev porez na imovinu čista je pljačka – ogorčeno ističe navodeći da je novi namet zapravo udar na sve one koji su u životu pošteno radili i štedjeli. On i njegova pokojna supruga imovinu su, kaže, osim pomoći roditelja stekli i kreditima koje nije bilo lako vraćati. Oboje su odradili puni staž i s mirovinom nešto manjom od 4000 kuna danas još kako tako uspijeva funkcionirati, no pita se što će biti kada uvedu taj porez jer ne vjeruje da neće biti drastično veći od naknade. - Za kuću sada godišnje plaćam oko 1400 kuna, a za klijet i vinograd još još oko 300 – ističe zabrinuto. 

>>'Bit će poreza na kuću u kojoj se živi, nikad nisam rekao da neće'