Banke nisu gulikože! Ne deremo građanima kožu s leđa! Pogodi li Hrvatsku tijekom krizne 2009. godine neki od crnih scenarija, banke će biti spremne reprogramirati kredite građanima koji ne budu mogli otplaćivati kredite, na primjer rodiljama i nezaposlenima, te im odobravati počeke.
To je i logično, jer je bankama, više nego ikome, u interesu da naplate svoja potraživanja, pa makar to bilo u dužem vremenskom razdoblju i s manjim kamatama, kazao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka, odgovarajući na kritike da banke nisu socijalno osjetljive te da, dok se globalna kriza približava Hrvatskoj, a njezine se posljedice u ovom trenutku ne mogu ni prognozirati, većina banaka gleda samo vlastitu dobit.
Žestoku kritiku na račun bankarskog poslovanja, naime, iznio je jutros predsjednik Odbora za financije i državni proračun, HDZ-ov zastupnik Goran Marić u okviru rasprave o prijedlogu državnog proračuna.
- Za razliku od Velike Britanije u kojoj su banke uvele najmanje kamate na kredite gospodarstvu u posljednjh pola stoljeća ili Italije u kojoj su banke odlučile socijalno najugroženijima zamrznuti otplatu kredita u 2009., u Hrvatskoj banke podižu kamate unatoč tome što je štednja veća nego ikad i što na financijskom tržištu ima 15 do 16 milijardi kuna viška novca. Vjerujem da će banke prepoznati situaciju i svu štednju iskoristiti za potpore građanima i gospodarstvu, jer su je zahvaljujući njima i skupile - riječi su kojima je banke ocrtao Marić.
Dok ističe kako su banke i dosad izlazile u susret građanima u pojedinačnim kreditnim situacijama, Bohaček otklanja mogućnost da hrvatske banke na svoju ruku povuku neki krupniji potez poput onih u Velikoj Britaniji ili Italiji. Ne može se, kaže, svima oprostiti plaćanje kredita na godinu dana ili generalno smanjiti kamate jer bi to trebao netko financirati kako banke ne bi upale u gubitke.
U spomenutim državama taj je dio tereta preuzela država. Bohaček opovrgava da banke pretjerano podižu kamate, jer su one, veli, porasle 19,9 posto, dok je trošak banaka za prikupljanje kamata porastao 20,5 posto.
Domaćim je bankama, naime, poskupjelo zaduživanje u inozemstvu pa im i zbog toga zarada od kamata nije izdašna kao što se prezentira u javnosti. Odbacuje i primjedbe da banke ne kreditiraju gospodarstvo. Kreditiranje građana, kaže Bohaček, smanjeno je više nego kreditiranje poduzeća.