Kolumna

Bojali smo se koncesionara, no autoceste i bez njih poskupljuju

Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Bojali smo se koncesionara, no autoceste i bez njih poskupljuju
25.02.2017.
u 13:41
Građani bi od tri poskupljenja najmanje otpora trebali imati prema višoj cestarini
Pogledaj originalni članak

Od tri poskupljenja koje slijede uskoro u Hrvatskoj – plina, struje i cestarine – hrvatska bi javnost trebala imati najmanje otpora prema skupljoj vožnji autocestama jer većina građana ne tako davno jasno je rekla da se protivi davanju autocesta u koncesiju. Skupljeno je tada bilo i više nego dovoljno potpisa za referendum o koncesiji, sve ankete su govorile da golema većina građana ne želi dati autoceste u ruke privatnicima. Argumenti protivnika koncesiji bili su, među ostalim, da će koncesionari povećati cijenu cestarine i smanjiti ulaganja u odražavanje autocesta. Koncesija je pak bila rješenje tadašnje Vlade za problem prezaduženih cestarskih tvrtki koje sve teže i teže otplaćuju svoje dugove. Alternativa tome je bilo zadržavanje autocesta pod upravljanjem državnih tvrtki, ali i restrukturiranje tih tvrtki te refinanciranje dugova.

Oni koji su bili protiv koncesije de facto su bili za restrukturiranje i refinanciranje. I plan za to je napokon izrađen. Svjetska banka spremna je dati jamstva za 1,8 milijardi eura kredita kojim bi se refinancirali skupi cestarski krediti i to uvjetuje restrukturiranjem tvrtki, a dio kojeg je i povećanje prihoda od cestarine. Dogovor oko povećanja cijena cestarine na HAC-ovim autocestama od pet posto, čime bi se one uskladile s cijenama ARZ-a, i dodatno povećanje cijene cestarine ljeti od 10 posto nije tako velika cijena aranžmana s tom bankom. Pogotovo što će se glavnina tog poskupljenja prevaliti preko leđa stranih turista koji autocestama idu prema hrvatskom Jadranu. Šteta je što nije bilo malo više hrabrosti pa se nije išlo i na uvođenje skuplje vikend tarife cestarine pa i jeftinije noćne i skuplje dnevne. Doduše, restrukturiranje će značiti i smanjenje popriličnog broja zaposlenih u cestarskim tvrtkama i manja sredstava za održavanje autocesta kroz racionalizaciju poslovanja. Stoga i oni koji su bili za koncesiju protiv ovog plana ne bi smjeli imati ništa. To je sve nužno napraviti kako bi se HAC i ARZ izvukli iz dužničkog ropstva i da država ne bi morala plaćati njihove kredite.

>> Poskupljuju plin i struja, a evo koliko ćemo više plaćati cestarine na autocestama

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

PV
prcko.vitamincic
14:06 25.02.2017.

Mislim da bi bilo pošteno da konačno uvedemo vinjete, kao i Slovenija. Vinjeta koja vrijedi 10 dana za 200 kuna dakle turistička i cijelogodišnja vinjeta za 1500 kuna, i svi bi bili zadovoljni i sretni.

BL
bluesman007
23:21 27.02.2017.

Čitam članak i ne mogu vjerovati...pa ljudi naše ceste daleko su najskuplje u Europi ako ne i šire. Sramota da gradani ove drzave moraju biti taoci uhljeba i parazita.Pa naravno da nitko ne zeli preuzeti nase autoceste a da istovremeno preuzme nekoliko tisuća neradnika koji ni ne dolaze na posao a na platnoj su listi.

Avatar Prodanović
Prodanović
17:37 25.02.2017.

Dug je 3.067 mlrd EUR, a ne 5.5 mlrd EUR! U 2017 na naplatu dospijeva 634 mil EUR glavnice i 110 mil EUR kamate a ne 1,2 mlrd EUR. Ali to nema veze sa poskupljenjem, Butko to naravno ne zna, jer se okružio tupsonima u ministarstvu. Bolje bi mu bilo da HAC-u postavi normalnu upravu (a ne da vraća Sapunarove kumove i prijatelje) vrati lipe iz goriva, koje je oduzeo još blesaviji Hajdaš-Dončić i dao ih HŽ-u (rupi bez dna) i konačno da kamionski promet preusmjeri na autoceste, kako je u cjeloj Europi!