Premda se čini da je zbog velikog broja nezaposlenih naše tržište rada potpuno zamrznuto, zakon ponude i potražnje funkcionira i u razdoblju recesije. Zavod za zapošljavanje ističe da je lani 225 tisuća nezaposlenih koji su bili na burzi rada pronašlo neki posao, a godinu dana prije bilo ih je 217 tisuća.
Bez škole nema posla
Brzina zapošljavanja velikim je dijelom određena i prema kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih, a HZZ je u najnovijem analitičkom biltenu obradio obrazovnu strukturu radnika koji su se zaposlili unutar šest mjeseci od prijave na burzu. Slika je poražavajuća jer pokazuje da većinu onih koji dospiju na burzu čeka dugotrajna nezaposlenost, bez obzira na to koju školu završili. Najbrže se zapošljavaju radnici s visokom stručnom spremom, ali i u toj grupaciji samo četrdeset od stotinu prijavljenih ljudi s diplomom nalazi posao unutar šest mjeseci od prijave, dok je prije sedam-osam godina taj postotak bio 55 posto.
Dvije trećine radnika sa srednjoškolskim obrazovanjem prerastaju u dugotrajno nezaposlene dok samo jedna trećina brzo nađe posao. Najsporije se zapošljavaju radnici bez škole – samo njih 17 od 100 dobije ugovor unutar šest mjeseci. Žene se, pokazuje istraživanje HZZ-a, zapošljavaju nešto brže od muškaraca, izuzev kod trogodišnjih obrtničkih zanimanja. Cvjećari, zidari i vodoinstalateri bili su najtraženija obrtnička zanimanja u Zagrebu, i udio od 40 posto ljudi tog zanimanja koji su se brzo zaposlili odgovara prosječnoj brzini zapošljavanja diplomiranih stručnjaka. Cvjećari i vodoinstalateri, primjerice, brže dolaze do posla u Zagrebu od diplomiranih ekonomista, politologa, kineziologa, sociologa, filozofa, arhitekata, veterinara pa i inženjera elektrotehnike.
Najbrže su se u Zagrebu zapošljavali diplomirani učitelji – od 147 novoprijavljenih na burzu njih 113 odmah je dobilo posao. Iznadprosječno brzo (60 posto) posao nalaze i profesori književnosti, od 151 prijavljenih 91 se zaposlilo. Liječnika se javilo 242, a zaposlilo 143, kod inženjera strojarstva, farmacije i elektrotehnike stanje je pola-pola, a politologija i kineziologija je, sudeći po nezaposlenima, uzaludan studij jer samo manji broj ljudi s tom diplomom – 15 posto pronalazi posao.
Loše prolazi i oni sa studijem novinarstva, računovodstva, menadžerstva, ali i arhitekture. Proizlazi da još kako-tako na brzo zaposlenje mogu računati ljudi koji su školovani da rade u prosvjeti i zdravstvu, a svi ostali moraju se naoružati strpljenjem ili krenuti u poslove koji nemaju veze s njihovom diplomom. Brzina zapošljavanja osoba s gimnazijom slična je brzini zapošljavanja osoba sa završenom osnovnom školom. Analitičar HZZ-a Darko Oračić ističe da sporo zapošljavanje skupine sa završenom gimnazijom nije neobično s obzirom na to da je riječ o pripremi za studij, a ne o obrazovanju za potrebe tržišta rada. Ukupno gledano, skupine s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom zapošljavaju se brže od skupina sa srednjom školom, ali kod muškaraca to ne vrijedi. Kod njih se skupina s višim obrazovanjem ne zapošljava brže od skupina s trogodišnjom i četverogodišnjom strukovnom školom.
Razlika u iskustvu
Čak se niti muškarci sa završenim fakultetom ne zapošljavaju brže od muškaraca s trogodišnjom srednjom školom. Osobe srednje dobi na svim razinama obrazovanja zapošljavale su se tijekom 2013. godine brže od osoba mlađe dobi, pri čemu to ne vrijedi samo na razini visokog obrazovanja. – Glavni izvor spomenutih razlika u brzini zapošljavanja na istoj razini obrazovanja vjerojatno je razlika u radnom iskustvu i životnoj zrelosti, a njezin je značaj na razini visokog obrazovanja vjerojatno najmanji, ističu u Zavodu za zapošljavanje.
>>'Zalažemo se da omjer između minimalne i maksimalne plaće bude 1:4'
Ova politologija mi je najjači faks koji postoji. Uče o svemu, ništa ne znaju, a karijera im ide ili u smjeru novinara ili politički imenovanog funkcionara. I 10-ak godinica cendranja kak ih nitko neće zaposliti.