Bolji indeks korupcije nije djelo Vlade i DORH-a, nego World Economic Foruma

TI, ne IT (treba stajati na kraju komentara)

Vrlo vrijedna maštovita analiza - izvrstan članak, prije za stručni ekon. časopis. Raskrinkana neopravdana samohvala Vlade I DORH-a. Brojni čimbenici stavljeni u fokus i međusobnu vezu u funkciji godišnjeg TI indeksa korupcije za Hr u 2022. Originalan doprinos je validacija ljestvice za usporedivost zemalja. Saznajemo koje međ.ili reg. institucije/izvori (broj varira od 3-13 godine do godine I zemlje do zemlje) sudjeluju u ocjenjivanju zemalja ( za Hr u 2022. 9 izvora).; svaka sa svojom metodologijom (indeksi, pokazatelji,ankete, razni kriteriji). Analiziran trend ocjena pojedine institucije I svih zajedno za pojedinu zemlju (!). Bilo bi korisno saznati koliki je ponder ocjena pojedinih institucija/izvora/ocjenjivača u ukupnom indeksu za Hr. Konkretno, u kojoj mjeri je bolji indeks za Hr u 2022. god. rezultat apstinencije World Economic Foruma iz ocjene Hr u 2022. , a u kojoj optimističnijem indeksu Zaklade Bertelsmann u 2022/2021. 1 od njihova 2 indeksa je izračun Kristijana Kotarskog I Zdravka Peteka sa zagrebačkog Fakulteta polit. znanosti, temeljem ankete s 52 pitanja, a 17 kriterija. Dva ispitanika (!). Koje od 13 institucija/izvora koriste “opsežne ankete i ocjene poslovnih rukovoditelja i stručnjaka” I na kolikim uzorcima? Op. Čitatelje nevične ovoj temi vjerojatno zbunjuje spominjanje izraza “IT”, bez punog naziva (Transparency International).