Bolne točke proračuna 2011.: Svaka šesta kuna za otplatu duga

Sljedeće godine čak 57 posto vrijednosti proračuna, odnosno oko 70 milijardi kuna, mora se izdvojiti za mirovine i troškove za zaposlene. Ukupni su rashodi na razini od 122,3 milijarde kuna, a proračun se planira napuniti sa 107,4 milijarde kuna, prijedlog je Vlade o kojemu će se u Saboru raspravljati već sutra.

Mirovine iste
Mirovine će i sljedeće godine biti bolna točka proračuna jer se doprinosima neće uspjet pokriti taj rashod. No, sigurno će biti bolnije umirovljenicima jer će mirovine u 2011. biti zamrznute bez obzira na rast troškova života i plaća. Za mirovine sljedeće godine treba izdvojiti 35,1 milijardu kuna, a doprinosima će se pokriti tek 19,3 milijardi kuna, što znači da je potrebno osigurati dodatnih 15,7 milijardi kuna iz proračuna. Najveći dio ministarstava dobit će manje novca – od 50 do 100 milijuna kuna.

Najveći je gubitnik Ministarstvo zdravstva, koje dobiva oko 700 milijuna kuna manje, ministarstvo gospodarstva te obrazovanja i sporta ostaju na istim razinama, a najveći su dobitnici ministarstva obrane i pravosuđa. Sredstva su povećana i za Ministarstvo turizma. Na nekim se stavkama uštedjelo oko dvije milijarde kuna kako bi se povećao novac za pojedine kategorije, primjerice rodiljne naknade 54 milijuna kuna, vojnu opremu 260,5 milijuna kuna, kamate 1,1 milijardu kuna te mirovine 163,2 milijuna kuna. Više dobiva i Ured predsjednika zbog planiranih radova na zgradi. Sljedeće godine također treba novac izdvojiti i za izvanredne rashode, kao što su popis stanovništva te parlamentarni izbori i referendum za EU, što stoji 323,1 milijun kuna.

Bez subvencija
Sljedeće godine više nema subvencija za brodogradnju, no nepodmireni dug za koji je država već dala jamstva iznosi oko 12 milijardi kuna, o čijem će reprogramu Ministarstvo financija razgovarati s bankama. Ukupno je ove godine za jamstva, što ne uključuje samo brodogradnju, utrošeno 800 milijuna kuna. Dospjele obveze prema HZZO-u iznose blizu milijardu kuna. Što se tiče prihodovne strane, najveći minus u odnosu na ovu godinu odnosi se na porez na dohodak od kojeg bi se moglo uprihodavati 12 % manje sredstava. Razlog tome je naravno sve više nezaposlenih. Deset posto manje planira se prikupiti od i poreza na dobit, a prihod od PDV-a trebao bi se povećati 3,8 posto. I trošarine bi trebale rasti 2,2 posto, te doprinosi 1,4 posto.

Najavljeni porez na imovinu mogao bi se predložiti sljedeće godine, no taj je porez ionako prihod lokalnih jedinica, a i upitno je kolika je spremnost prije izbora, a i zbog loše gospodarske situacije, donositi novi porez koji bi osjetio velik broj građana. Osim toga, premijerka Jadranka Kosor rekla je na sjednici Vlade da se novi porezi neće uvoditi sljedeće godine, kao što se neće niti smanjivati plaće i mirovine.

S obzirom na planirani rast gospodarstva od 1,5 posto u sljedećoj godini, deficit će i dalje ostati visok, na razini od 4,3 posto BDP-a, odnosno 14,9 milijardi kuna. A on bi se već u 2012. godini mogao smanjiti na ispod tri posto, najavio je na ministar Ivan Šuker. Najavio je da za sljedeću godinu treba za otplatu duga izdvojiti 22,3 milijarde kuna, od čega se 9,9 milijardi odnosi na refinanciranje starih dugova. Poručio je i svim državnim katastrofičarima da ne plaše građane, nego da to mogu učiniti unutar svoje stranke.

– Proračun za 2011., uz prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji ćemo predložiti u petak, početak je konsolidacije javnih financija u postkriznom razdoblju – poručila je premijerka Kosor.