Bolnicama dužnicima upravljat će Ostojić

Kako je Večernji list najavio još u srpnju, država će najkasnije u veljači preuzeti upravljačka prava nad županijskim bolnicama koje su unatoč svibanjskoj sanaciji vrijednoj 145 milijuna kuna nastavile gomilati dugove pa sada već duguju oko 380 milijuna kuna. Večernji list u posjedu je prijedloga Zakona o sanaciji javnih ustanova koji će se na sjednici Vlade naći u četvrtak. Taj će zakon ministru zdravlja Rajku Ostojiću omogućiti da nakon preuzimanja županijskih ustanova provede reformu bolničkog sustava po načelu regija s glavnim bolničkim regionalnim centrima i lokalnim bolnicama koje će se međusobno povezivati i specijalizirati za određene djelatnosti.

'Sanirat ćemo bolnice, ali onda ćemo njima i upravljati'

Ministru i popis vjerovnika

Prema odredbama zakona sve ustanove koje imaju gubitke ili novčane obveze ne ispunjavaju u zakonskom roku, a zna se da dug županijskih bolnica prema dobavljačima daleko premašuje 180 dana, dužne su u roku od 30 dana naći novac za podmirenje duga. Ne pronađu li ga, a zna se da novca nemaju, županije su u roku od 30 dana dužne podnijeti prijedlog Vladi da sanira njihovu bolnicu te odluku o sanaciji i predaji upravljačkih prava dostaviti Ministarstvu zdravlja. Usto, osnivači ustanove Ostojiću će morati podnijeti i popis svih vjerovnika s iznosima nepodmirenih obveza i predviđenim rokovima plaćanja, ali i objasniti zašto su dugovi nastali.

Županije će se, kad upravljačka prava predaju državi, svojih ustanova "odreći" ne samo tijekom postupka sanacije nego i dvije godine nakon što odluka o završenoj sanaciji stupi na snagu.

Nakon preuzimanja bolnica Ostojić će, doznajemo, imenovati sanacijskog upravitelja i tročlano vijeće u kojemu će sjediti predstavnici ministarstava zdravlja i financija te jedan predstavnik bolnice, koji će još dvije godine nakon završetka sanacije nastaviti upravljati ustanovom.

Novac za sanaciju bolničkih dugova, ali i rad sanacijskog vijeća, prema prijedlogu zakona, osiguravat će Ministarstvo financija koje će novac bolnicama uplaćivati temeljem Ostojićeva zahtjeva.

Tri bolnice u krugu 40 km

Ono što će se zapravo dogoditi tijekom postupka sanacije jest privremena dvogodišnja centralizacija bolničkog sustava koja će, uz glavne bolničke regionalne centre, manje bolnice spojiti prema prometnoj povezanosti i djelatnostima. Prema indikatorima kvalitete, odredit će se djelatnost u kojoj je određena ustanova najbolja pa će se ona razvijati i jačati. Primjerice, vukovarska bolnica koja prema sadašnjim pokazateljima ima vrhunski razvijenu kirurgiju i ortopediju postat će specijalizirana samo za tu djelatnost, poput Specijalne bolnice u Lovranu. U isto vrijeme ta će se djelatnost u osječkoj i vinkovačkoj bolnici ugasiti, ali će jačati one u kojima su te bolnice najbolje. Na sličan način trebale bi se spojiti i varaždinska, čakovečka i koprivnička bolnica, koje su u krugu manjem od 40 kilometara.

Tim potezom Ostojić planira smanjiti i broj akutnih kreveta u bolnicama, pojačati djelatnost dnevnih bolnica te osloboditi kapacitete za povećanje broja palijativnih kreveta. Nakon što je, naime, otvorio ustanovu za palijativnu skrb u Kninu te financirao gradnju nove zgrade u Novom Marofu, hospiciji bi, priča se, trebale postati našička, pakračka i zagrebačka Rockefellerova bolnica.