Zdravstvene ustanove koje su od 2012. godine u sanaciji, a riječ je o 31 ustanovi većinom u vlasništvu županija, mogle bi za mjesec dana biti vraćene svojim osnivačima, ako Hrvatski sabor prihvati prijedlog dopune Zakona o sanaciji javnih ustanova koji je ministar zdravlja Dario Nakić uputio u javnu raspravu.
Model sanacije neuspješan obrazloženju te odluke navodi se kako je daljnja provedba postupka sanacije tih ustanova neodrživa i neopravdana jer nisu postignuti zadani ciljevi, pa se model sanacije pokazao neuspješnim.
Nova zdravstvena administracija pritom se poziva na nalaz Državne revizije za 2015. u kojem stoji da nisu postignuti ciljevi sanacije, koji se odnose na svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u rokove utvrđene zakonom te reorganizaciju i racionalizaciju poslovanja kako bi se osigurala stabilnost poslovanja, iako su za to utrošena značajna sredstava, jer su i dalje velike dospjele obveze tih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prihvati li Sabor predložene dopune Zakona o sanaciji, osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama bit će vraćena osnivačima, a sadašnji sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća prestat će upravljati ustanovama. Osnivač će najkasnije u roku 15 dana od stupanja odluke na snagu morati imenovati članove upravnog vijeća ustanova, pri čemu će ravnatelje imenovati uz suglasnost ministra zdravlja.
Nakić očekuje da će njegov prijedlog Sabor podržati u roku mjesec dana budući je potpuno jasno da cilj zakona nije postignut jer su bolnice i nakon financijske sanacije, u ukupnom iznosu od 5,3 milijarde kuna, opet stvorile novi dug.
On smatra kako cilj sanacije ionako nije bilo saniranje zdravstvenih ustanova nego dovođenje na čelna mjesta ljudi koji će odgovarati samo jednoj političkoj opciji. Nova vlast ne želi raditi na takav način, kaže Nakić, već birati ravnatelje na natječajima.
"Želimo da se vodeći ljudi na tako važne funkcije biraju na javnom natječaju, da imaju plan i program rada, čega dosad nije bilo. Cilj nam je da ustanove počnu djelovati uspješno s obzirom da su bolnice u prošloj godini zabilježile dodatni minus od 300 milijuna kuna, a godinu prije toga, u vrijeme kad je donosen zakon i provedena sanacija, oko 1,5 milijarde kuna", izjavio je Nakić za Hinu.
"Jasno da županije ne mogu same vraćati te dugove, ali lokalna samouprava mora imati puno više utjecaja na upravljanje bolnicama. Mislim da zajedno sa županijama trebamo pronaći model za financijsku stabilizaciju tih bolnica i plan kako vraćati dugove", rekao je ministar.
U sanaciju, koju je pokrenula prethodna Vlada 2013. godine, ušlo je devet kliničkih bolnica čiji je osnivač država, te 22 zdravstvene ustanove čiji su osnivači županije - 18 općih bolnica, 2 specijalne bolnice i 2 doma zdravlja. Sanacija je obuhvaćala obveze i potraživanja tih ustanova koje su utvrđene na dan 31. prosinca 2012. godine.
Osim podmirivanja financijskih obveza i svođenja plaćanja u zakonom utvrđene rokove, program je uključivao 246 mjera koje su trebale dovesti do reorganizacije i racionalizacije poslovanja i onemogućavanja stvaranja novih gubitaka. Sanacija je trebala završiti u travnju 2015.
Bivši ministar zdravlja Siniša Varga upozorava kako je sanacija zdravstvenih ustanova važna reformska mjera u sklopu Procedure za smanjenje prekomjernog deficita EU. "Ukidanje sanacije izlaže Hrvatsku opasnosti da zbog brzopletog poteza vlasti bude izložena mjerama u sklopu Procedure za smjenjenje prekomjernog deficita, koji su prošle Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska", tvrdi Varga.
S druge strane, upozorava Varga, bolnice se vraćaju županijama, a da nisu do kraja reformirane, budući je sanacija bila dio širih reformskih mjera u zdravstvenom sustavu. Te mjer su trebale biti provedene do kraja 2017., kroz Nacionalni plan bolnica, odnosno funkcionalno spajanje bolnica i druge mjere reorganizacije i stabiliziranja sustava.
"Vraćamo sve na staro, na limite i generiranje gubitaka. Možda to može proći u Hrvatskoj, ali ne i u Bruxellesu", kaže Varga.
Bivši ministar tvrdi da su dospjeli i nedospjeli dugovi u zadnje dvije godine smanjeni, a prekidom sanacije bolnice se "iz apsolutnog neznanja" izlažu opasnosti da gomilaju gubitke koji će pasti na teret županija, koje ih neće moći podmiriti.
"Ne znam kako bolnice financijski posluju u zadnjih mjesec dana, ali znam da se smanjio broj pregleda pacijenata. Ukinuti su Program plus i Programa 72 sata, a liste čekanja u prva tri tjedna nove Vlade narasle su za 20.000 pacijenata", kaže Varga.
>> Tko želi bolji kuk, otići će u privatnu kliniku u Švicarsku