Godišnji trošak za zdravstvo raste pet do sedam posto, uštede neće riješiti problem, doprinosi su među najvišima u Europi i ne smiju se povećavati, tako da će se morati tražiti alternativni izvori prihoda, ocjena je stanja hrvatskog zdravstva koje se ponovno nada rebalansu državnog proračuna.
Rebalans je najavio državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić na okruglom stolu održanom jučer na kongresu zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta. Ponovno se moglo čuti kako s obzirom na malo izdvajanje od 750 eura po stanovniku Hrvati imaju iznimno dostupno i kvalitetno zdravstvo. No bitno drukčiju analizu toga koliko je ono doista dostupno i kvalitetno dao je prof. dr. sc. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.
– Dosta mi je priče o uštedama i racionalizacijama, jesmo li mi tako kvalitetni kao što pričamo da jesmo? Mi to pričamo između sebe, mi to ne znamo. Povremeno naleti neka ozbiljna studija, kao jedna nedavno koja je dala rezultate 15-godišnjeg uspjeha liječenja stotine tisuća oboljelih od malignih bolesti po kategorijama i Hrvatska je u karcinomu kolona i rektuma na dnu dna. Gora je samo Rusija. Mi cijelo vrijeme govorimo o uštedama, a prvo moramo sami sebi priznati da nismo dovoljno dobri – poručio je prof. Zovak ponudivši rješenje u postavljanju kriterija i koncentriranju pameti. Ovo potonje, među ostalim, podrazumijeva formiranje nacionalnih centara izvrsnosti, a ne da svi rade sve. Ista studija, nadovezao se prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, ravnatelj Klinike za tumore, pokazala je da smo dobri u liječenju karcinoma dojke kojih, kako je rekao, 80 posto preuzmu zagrebačka Vinogradska, Rebro i KB Dubrava.
– Od sto milijuna kemoterapija koje damo, samo tri posto ide za ljude koji će možda preživjeti tu bolest. Dolazi nam strašno velik broj pacijenata, bih li ja onda trebao, s obzirom na limit, reći ravnatelju 20. u mjesecu da ostalih deset dana stanemo s radom? Ravnatelj u Hrvatskoj koji završi mjesec u plusu treba biti uhićen jer to znači da nije radio – rekao je ravnatelj Vrdoljak.
Eeee da nije u sprezi kemijska industrija, za ptehranu i farmaceutske industrije. Nebi toliki ljudi oboljevali od toliko raznih vrsta, raka. Izbacit kemiju iz hrane, i za 10 godina smanjen broj oboljelih za oko 80%.