RIZIK OD UTAPANJA

Boravak u vodi može biti opasan, posebno za djecu: HZJZ donosi preporuke za sigurno kupanje

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Split: Plaža Bene, upozorio je dogradonačelnik Ivošević, sadrži alarmantne razina E. coli
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Gužva na splitskoj plaži Kasjuni podno Marjana
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Gužva na splitskoj plaži Kasjuni podno Marjana
21.07.2023.
u 09:28
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja, navodi HZJZ
Pogledaj originalni članak

Dolaskom ljeta i vrućina, boravak u vodi jedna je od omiljenijih tjelesnih aktivnosti, a upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava na potencijalne opasnosti. Kako ističe, unatoč dobrobiti za ljudsko zdravlje, boravak u vodi može predstavljati određene rizike, a jedan od njih je i utapanje.

Utapanje je, napominje HZJZ, u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od jedne do 24 godine u svim regijama svijeta. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2020. godini nalazila na 7. mjestu po dobno-standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U posljednjih deset godina (2012.-2021.) u Hrvatskoj prosječno godišnje od posljedica slučajnog utapanja umire nešto više od 80 osoba, od čega je 77% osoba muškog spola. U 2021. godini od utapanja je umrlo 65 osoba.

VEZANI ČLANCI:

Povećanom riziku od utapanja izložena su mala djeca, neplivači, osobe muškog spola, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol te osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i preporuke za povećanje sigurnosti u vodi. 

Preporuke HZJZ-a

Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode te zbog toga moraju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i plastičnim bazenima. Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Važnim se ističe i svladavanje vještine plivanja s obzirom na to da ta vještina smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, postoje i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.

VEZANI ČLANCI:

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.

Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova, naglašava HZJZ te napominje kako svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Što se tiče ronjenja na dah, ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja te uvijek roniti u paru.

VEZANI ČLANCI:

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Rizik od utapanja povećava i alkohol zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Važno je i poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja. Naime, HZJZ tvrdi kako osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

VIDEO U pomorskoj nesreći kod Murtera poginula jedna osoba

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.