Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojima se povećao broj pušača! Godine 2000. u Hrvatskoj je pušila svaka treća odrasla osoba, da bi se u 2020. udio pušača unutar populacije starije od 15 godina popeo na 37 posto. U istom razdoblju, prosječan broj pušača u zemljama Europske unije smanjen je s 35 na oko 27 posto, znatno više na zapadu nego na istoku EU.
Na pušenju je profitirao i hrvatski proračun koji je 2021. naplatio osam milijardi kuna od trošarina i PDV-a na duhan i duhanske proizvode.
Zabrane i žvakanje snusa
Kao što je poznato, hrvatska je Vlada svojedobno zabranila pušenje u zatvorenim prostorima, pa i u kafićima, ali je na kraju popustila pred pritiscima, pa se formalne zabrane pušenja malo tko drži. Ugostitelji su na ovim prostorima gotovo jednako moćan lobi kao i duhanska industrija, no pušači su dobrodošli i za državni proračun jer od njih ubiru jedan od 12 eura svog prikupljenog poreza. Koliko zabrane, uza sve druge javnozdravstvene kampanje imaju efekta vidi se na primjeru Austrije, gdje se u dva desetljeća udio pušača smanjio najviše u Europi, s visokih 52 na 27 posto. Smanjenje broja pušača Svjetska zdravstvena organizacija evidentirala je i u Bosni i Hercegovini, gdje je udio pušača pao s 46 na 35 posto.
Na Svjetski dan nepušenja mnogi su, međutim, ostali zatečeni najnovijim trendovima o povećanju broja pušača nakon korone, posebno među mladima koji osim klasičnih cigareta sve češće i sve više koriste alternativne duhanske proizvode, za koje liječnici i Svjetska zdravstvena organizacija tvrde da su jednako štetni kao i klasični duhanski proizvodi. Njemačke su vlasti objavile da se od početka pandemije gotovo udvostručio broj mladih pušača, sa šest na 11 posto. WHO, na primjer, navodi da i u Švedskoj puši četvrtina tamošnje populacije te ne nasjedaju na tvrdnje da će Švedska uskoro postati prva europska zemlja bez duhana. Istina, ta je zemlja zabranila pušenje na svim mogućim i nemogućim mjestima, no nije se uspjela othrvati lokalnom običaju žvakanja snusa, za koji liječnici, pa i WHO, tvrde da je štetan kao i ostali duhanski proizvodi. Snus se posebno širi među mladima i tinejdžerima, pa su u brojnim europskim zemljama pokrenute inicijative da se izričito zabrani prodaja tog proizvoda. Austrija priprema zakonsku promjenu kojom će izričito zabraniti prodaju svih novih duhanskih proizvoda koji se reklamiraju kao zdravija alternativa klasičnim cigaretama.
VEZANI ČLANCI:
U Austriji se neće smjeti pušiti na dodatnim javnim površinama kao što su dječja igrališta i prostori za slobodno vrijeme za djecu i mlade. Italija najavljuje da će zabraniti pušenje i u svim kafićima na otvorenome. No, jak je i duhanski lobi. Phillip Morris je tako spomenuo mogućnost prestanka prodaje klasičnih cigareta u Velikoj Britaniji do kraja ovog desetljeća i priprema se za prelazak na alternativne nikotinske proizvode. Lani je tako preuzeo vodećeg švedskog proizvođača nikotinske smole te ju sada pokušava legalizirati izvan Švedske. Vrijeme će pokazati jesu li jači argumenti duhanske industrije ili zdravstvenog sustava koji izdvaja golema sredstva za liječenje ovisnosti o nikotinu i posljedica pušenja na zdravlje. Posebno su zabrinuti zbog naglog porasta pušača među mladim ljudima koji su prijemčiviji za alternativne duhanske proizvode. Najmanji je udio pušača u svjetskim razmjerima u Turkmenistanu, oko sedam posto.
Stradaju i nepušači
Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje od pušenja umire oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske, navela je dr. Ankica Džono Boban, specijalistica javnog zdravstva. Podaci za Hrvatsku kažu da na svakih 1000 odraslih muških pušača jedan umire u nasilnim obračunima, šest u prometnim nesrećama, a 250 ubija duhan kroz razne patološke pojave. Procjenjuje se da liječenje pušača u Hrvatskoj godišnje stoji najmanje 2,5 milijardi kuna. Eurostat navodi da je među članicama EU najveći udio ljudi koji su svakodnevno izloženi dimu zabilježen u Hrvatskoj (34,7%), Bugarskoj (29,3%) i Grčkoj (28%). Lošija od njih jedino je Srbija, koja nije članica EU, s 49 posto nepušača izloženih dimu.
>> VIDEO Predstavljen je novi sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama