U posljednjem tromjesečju 2019. godine u zdravstvenim zanimanjima u Europskoj uniji (EU) bilo je zaposleno 14,7 milijuna radnika, što predstavlja preko 7% svih zaposlenih osoba i gotovo 4% ukupnog stanovništva.
Zdravstveni poslovi uključuju liječnike (1,9 milijuna), medicinske sestre i primalje, kao i njihove pomoćnike (4,5 milijuna), djelatnike osobne njege (4,1 milijuna) te druge zdravstvene radnike i njihove suradnike (4,1 milijuna). Velika većina zdravstvenih radnika su žene (78%). Više od trećine zaposlenih (36%) u zdravstvu imaju 50 ili više godina, a slijede ih osobe u dobi od 35 - 49 (35%) i one mlađe od 34 (29%).
U svakoj drugoj članici većinu zaposlenih u zdravstvu čine stariji od 50 godine, po čemu prednjače Bugarska (56%), a slijede Estonija i Latvija (obje 50%), Italija (45 %) i Litva (42%). Hrvatska ima 40 posto zaposlenih u zdravstvu starijih od 50 godina.
Zaposleni u zdravstvenom sustavu čine 12 posto ukupne zaposlenosti u Švedskoj, naveo je Eurostat u dnevnoj analizi. To je gotovo dva puta više od prosjeka EU i vjerojatno daje odgovor zašto Švedska može koristiti blaža ograničenja u kretanju. Slijede Finska i Danska (obje 10%). Suprotno tome, najmanji udjeli zabilježeni su u osam država članica EU: Cipru, Poljskoj, Latviji, Rumunjskoj, Luksemburgu, Bugarskoj, Mađarskoj i Sloveniji gdje zdravstveni radnici čine oko 4% zaposlenih.
Borbu za obnovu poslije potresa iznijet će muškarci, 98 posto ih je među zaposlenima u građevinarstvu. Posebno krovopokrivača i zidara. uglavnom nadničara.