Danas, prvog radnog dana nakon Brexita, već se očekuje zaoštravanje početnih pregovaračkih pozicija Europske unije i svježe odmetnute Velike Britanije. Premijer Boris Johnson danas će u govoru iznijeti svoje ideje o budućim odnosima, koji se trebaju ispregovarati i ratificirati do kraja ove godine, kada istječe prijelazno razdoblje u kojem sve ostaje isto kao i prije Brexita, a glavna njegova ideja je da Ujedinjeno Kraljevstvo treba imati trgovinske odnose s EU po uzoru na Kanadu.
Samo dva scenarija
Dakle, sporazum o slobodnoj trgovini, bez obveze da se UK usklađuje s propisima EU koji reguliraju europsko jedinstveno tržište i bez jurisdikcije Suda EU u Luksemburgu u rješavanju mogućih spornih pitanja iz trgovinskog sporazuma koja se pojave u praksi. Da ostvari svoj sporazum o slobodnoj trgovini, Kanada je s EU pregovarala punih sedam godina, a proces ratifikacije za takav sporazum puno je kompliciraniji nego za sporazum o povlačenju iz EU. O sporazumu o budućim odnosima glasat će i Hrvatski sabor i svi nacionalni, a u Belgiji čak i regionalni parlamenti, dok je o sporazum o povlačenju Britanaca iz EU trebao proći “samo” parlament u Westminsteru i Europski parlament.
VIDEO Doček Brexita
To sve znači da je 11 mjeseci, koliko je sada predviđeno za prijelazno razdoblje, iznimno kratak rok. Johnson će i danas ponoviti da nema namjeru tražiti produljenje tog roka. Budući da je status Velike Britanije tijekom prijelaznog razdoblja zapravo sličan statusu vazalne države, kako ga je svojedobno opisivao sam Johnson dok još nije bio premijer nego kritičar, on želi što prije izaći iz tog prijelaznog razdoblja. I pri tom ulazi u te pregovore uz prijetnju da je spreman i na završetak prijelaznog razdoblja bez trgovinskog sprozuma ako mu EU ne ispuni želje na tragu kanadskog sporazuma. Scenarij bez sporazuma može se nazvati australskim, jer Australija ima s EU samo šturo regulirane sporazume koji se tiču sigurnosti i nevelike liste proizvoda poput vina.
– Samo su dva moguća ishoda ovih pregovora. Ili sporazum o slobodnoj trgovini kakav ima Kanada ili labav sporazum kakav ima Australija. Mi smo spremni na bilo koji od ta dva – rekao je neimenovani izvor iz Downing Streeta 10 u pisanoj izjavi koju je britanska vlada poslala novinarima.
VIDEO Engleskinje objašnjavaju zašto podržavaju Brexit
Istodobno, u Bruxellesu bi danas Europska komisija i glavni europski pregovarač Michel Barnier trebali predstaviti prijedlog pregovaračkih smjernica s kojim EU ide u pregovore o budućim odnosima s Londonom. Odmah potom posao oko usvajanja tih smjernica pada na Hrvatsku kao trenutačnu predsjedateljicu Vijećem EU.
– Uložit ćemo sve napore kako bi se na strani EU već krajem veljače usvojile smjernice za te pregovore – poručuju iz sjedišta hrvatske diplomacije na Zrinjevcu.
Stav je Komisije, a na tome inzistira i 27 država članica EU, da UK mora, ako želi pristup jedinstvenom tržištu EU bez carina i bez kvota, prihvatiti i pratiti europske propise i standarde na područjima poput državnih poticaja, prava radnika, zaštite okoliša i sličnog. Jer u suprotnom, kad bi London imao slobodan pristup tržištu EU, a ne bi imao obvezu pratiti iste standarde, Britanci bi bili u povoljnijoj poziciji i mogli bi se ponašati kao nelojalna konkurencija europskim poduzećima. EU nudi Britancima trgovanje bez carina i kvota, ali i bez dumpinga s britanske strane.
VIDEO Svađa brexitovaca s onima koji ga ne podržavaju
Borba oko najvišeg suda
EU također traži da njezin najviši sud bude mjerodavan za rješavanje bilo kakvih sporova u tumačenju budućeg sporazuma i oko toga se očekuje velika borba u pregovorima.
– Jedno je sigurno: na prvom mjestu nam je interes Europe, svake pojedine države članice i svih naših građana – poručuje Michel Barnier, glavni europski pregovarač za Brexit, odnosno šef radne skupine koja se u ovoj drugoj fazi pregovora zove “task force” za odnose s UK-om (samo što svi iz pristojnosti pokušavaju izbjeći korištenje akronima TFUK).
Kako bilo, pregovori o budućim odnosima između Velike Britanije i Europske unije posebni su i suprotni sličnim pregovorima: dosad se u svim trgovinskim sporazumima pregovaralo s ciljem da se dvije strane približe većoj suradnji, a ovome je cilj udaljavanje dviju strana. Također, ne bi se smjele udaljiti ni previše ni premalo, nego taman koliko treba. A koliko je to, ne zna se.