Boris Lalovac

EK zabrinut, ali bez stava o Lalovčevoj konverziji

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
EK zabrinut, ali bez stava o Lalovčevoj konverziji
06.10.2015.
u 18:45
Ministar Lalovac rekao je da je Komisija iznijela svoje mišljenje koje je blisko mišljenju Hrvatske udruge banaka
Pogledaj originalni članak

Braneći hrvatski zakon o konverziji kredita u švicarskim francima od otvorenih kritika iz Austrije, ministar financija Boris Lalovac danas je na sastanku Vijeća EU (Ecofin) u Luksemburgu pitao ministre iz ostalih 27 država EU koji su sjedili za stolom: Biste li vi mogli podnijeti da vam rata kredita poraste 60 posto.

Nevjerojatno – uskliknuo je na to austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling, citiran prema Lalovčevu prepričavanju sastanka novinarima. Austrijanac je očekivao da će na jučerašnjem sastanku Europska komisija predstaviti detaljnu analizu hrvatskog zakona u kojoj će biti i ocjena EK je li taj zakon protivan slobodi kretanja kapitala u EU. No, predstavnik Komisije na sastanku nije iznio takvu analizu. Izvori upućeni u tijek sastanka tvrde da je europski povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill “jasno dao do znanja Hrvatima da je Komisija zabrinuta, ali nije danas imao potpunu analizu”. Utvrdi li EK da je Hrvatska prekršila europske propise, prijavit će Hrvatsku Sudu EU, no to još nije utvrđeno, iako je austrijski ministar financija ušao na sastanak tvrdeći da očekuje “sveobuhvatnu analizu” hrvatskog zakona. Izašao je sa sastanka prije njegova završetka i bez davanja izjave novinarima.

– Austrijski ministar rekao je da je nevjerojatno to što sam ja iznio na sastanku, ali možda je mislio da je nevjerojatno da se u zemljama EU može dogoditi takva stvar kakvu su smislili njegovi austrijski bankari, a to je da vam glavnica nakon 10 godina otplate poraste 30 posto, a rata 60 posto. To je zaista nevjerojatno i ja sam na to upozorio ministre na sastanku – rekao je Lalovac novinarima u Luksemburgu i dodao: – Upitao sam austrijskog ministra kako je moguće da su austrijska regulatorna tijela zabranjivala takav proizvod (kredite u švicarskim francima, nap. a.) u Austriji, a onda su se banke okrenule Hrvatskoj i drugim europskim zemljama – dodao je Lalovac. Prema njegovim riječima, europski povjerenik Hill iznio je stavove koji su slični stavovima Hrvatske udruge banaka. To je potvrda riječi našeg izvora da je Komisija ipak zabrinuta glede usklađenosti hrvatskog zakona o “švicarcima” s propisima EU iako još nije odlučila hoće li išta poduzeti u vezi s tim. No, Lalovac je zauzeo gotovo borbeni stav: – Vrlo jasno sam rekao da građani Hrvatske nisu građani drugog reda unutar EU. Ako slučaj dođe do drugih, viših instanci, vrlo jasno i argumentirano branit ćemo interese hrvatskih građana – zaključio je Lalovac. Prema našim izvorima, u raspravi o ovom pitanju sudjelovali su samo Lalovac, Schelling i Hill. Europska komisija nastavit će analizirati hrvatski zakon i sada se očekuje da do kraja listopada izađe s konačnom ocjenom i sljedećim koracima koje namjerava poduzeti.

>> Lalovac: Država ima instrumente, ucjene neće pomoći

>> Lalovac: Ne prijetim u prazno, ali tenzije nikako nisu dobre

>> Pitat ću austrijske i talijanske ministre financija mogu li oni otplaćivati model švicarca koji su nametnuli Hrvatskoj

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

SA
samsungggg
15:51 06.10.2015.

Propali zakon. Uskoro poništenje.

Avatar johny21
johny21
16:06 06.10.2015.

Da, on je znao da će biti tako!!! WTF?

DU
Deleted user
16:51 06.10.2015.

Lalovac, i osobno dužnik u CHF 135 tisuća iz 2007., tamo je pokušao prodati fintu zvanu kunski kredit odnosno udruga Franak je već driblala javnost s time. Dok je bilo povoljno, do 2010. godine (ubacite u tražilicu_ Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima) - da je netko pokušao pretumbati njihove kredite u eurske (koji su imali 60-80 % veću kamatu) ili ne daj Bože kn kredite (kamata blizu dvoznamekastoj brojci) - oni bi isto ovako krenuli na ulice i trgove, lijepo odjeveni s vrlo skupim cvikama na nosevima i protestirali. Kad se CHF propeo - e oni sada prodribrali da su to kunski krediti, a razlika u kamatnim stopama je 2 - 2,5 puta veća nauštrb kunskih dužnika. Pa preračunavaju otplatnu shemu u kn i onda, slijedom te jeftikaner finte, cika i vriska da oni otplaćuju, a da glavnica raste. Jest, bilo bi lihvarski da ste digli kredit u kunama, ali vi ste temeljem devizne klauzule u CHF imali jedno vrijeme daleko bolji otplatni položaj nego kn i imali kamatnu stopu blizu 4 %. O tome ni zuc! Naravno, nisu u EK veslo sisali i znaju da su bankama skrojili i kamatu (koju ograničio Linić na 3,2 %) i otplatni tečaj (Milanović fiksirao slavodobitno na 6.39 kn ) i naposljetku su im izvršili tumbanje iz jedne devizne klauzule u drugu, kao da je eurska devizna klauzula po zakonu, a CHF nije! Tko ih ne zna... Bleferi! Grlena pol. i medijska elita ima goleme kredite u CHF i Vlada ne žali energije i proračunskog novca da ih "posuši" iz te privatne kred. avanturistike. Još kad dožive karambol na Ustavnom sudu, e onda će i suci biti krivi i lihvari...