'Ne volim u Hrvatskoj vidjeti dužničko ropstvo. Tu moramo presjeći'

Ministar financija Boris Lalovac rekao je da mu je drago da pregovori dužnika u švicarskim francima i bankara idu u smjeru kompromisa. Podsjetimo, iz Udruge Franak su nakon jučerašnjeg sastanka u HNB-u sugerirali da bi se mogao postići dogovor o konverziji kredita u eure.

- Ja sam osobno rekao da jesam za kunu, ali jedna su stvar moje želje, a drugo su mogućnosti - rekao je Lalovac u jutrošnjoj emisiji "U mreži prvog" na Hrvatskom radiju. Osudio je rješenje HUB-a o rješavanju socijalnih slučajeva tako da ih se, kako je rekao, izbaci na cestu.

- Ne volim u Hrvatskoj vidjeti dužničko ropstvo. Tu moramo presjeći, tu ćemo sigurno cijelo vrijeme stajati na strani građana - rekao je Lalovac. Rekao je da će morati biti određenog otpisa glavnice. Model deeurizacije odbacio je rekavši da su hrvatski građani tradicionalno skloni štednji u stranim valutama te da su još u bivšoj državi štedjeli u njemačkim markama.

Govoreći o nedavnom zaduživanju, to jest prodaji 1,5 milijardi eura državnih obveznica, Lalovac je rekao da uoči prodaje uopće nisu znali hoće li izaći na tržište. Na tržištima su bila četiri velika poremećaja - situacija u Grčkoj, eskalacija sukoba u Ukrajini, kvantitavni easing ESB-a i situacija sa švicarcima.

- Bila je jako velika nervoza na tržištima - rekao je Lalovac. Dodao je da im se javilo oko 500 institucionalnih investitora te da su oni tražili i nešto veći prinos. Rekao je da je visoka cijena posljedica našeg lošeg rejtinga, te da bismo u slučaju boljeg rejtinga vjerojatno išli i ispod kamate od 3,25 posto. Međutim, napomenuo je da se ta kamata može i povećati.

- Može ići na gore, ne mora značiti da će ići na dole - rekao je, podsjećajući na slučaj Grčke kojoj su prinosi ponovno "otišli u nebo".

Govoreći o izračunu javnog duga, upitao se zašto naš HBOR ulazi u izračun a razvojne banke u nekim drugim državama ne ulaze. Naglasio je da su razvojne banke jedan od najvećih mehanizama Junckerova plana te da bi u tom slučaju sve zemlje probile kriterije iz Maastrichta.

Na pitanje o reformama i tome hoće li biti otkaza Lalovac nije dao jasan odgovor, no nije ni isključio tu mogućnost. Rekao je da je Vladi na ponudi paleta mjera te da će uži kabinet za pet-deset dana odlučiti koje će mjere biti izabrane.

- To je isključivo politička odluka - poručio je.

- Neće biti uzmaka, mjere će se morati provoditi, vidite kako je završilo s Grčkom. To više nisu zahtjevi EK, već svih zemalja za stolom za kojim sjedimo. I one su prošle te reforme - rekao je Lalovac. Napomenuo je EK ne želi vidjeti samo kratkoročne rezove, već dugoročne mjere. Na pitanje prijeti li nam da Hrvatska bude prva zemlja u mehanizmu makroekonomskih ravnoteža rekao je da vjeruje da se to neće dogoditi jer smo u ove dvije godine pokazali da smanjujemo deficit. Primarni deficit, dakle sve ono što nisu kamate, smo smanjili za 4 posto, rekao je.

>> 'Zbog jeftinog zaduženja u 10 godina ćemo uštedjeti više od 3 milijarde kuna'