– Pristat ćemo na sve ako neće ići na teret građana – komentar je ministra financija Borisa Lalovca na inicijativu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da se korisnike stambenih kredita zaštiti od rasta kamatnih stopa u budućnosti. Banke su tek nedavno počele nuditi fiksne stambene kredite, a velika je promjena i to da su novi kunski krediti jeftiniji od eurskih. No sve je to prekasno za više od 120 tisuća građana koji su se zadužili u švicarskim francima ili eurima. O franku još uvijek nema dogovora, eurski su krediti ostali pošteđeni šoka promjene tečaja, no postoji strah od rasta kamatnih stopa.
Rizik od rasta kamata
– Znatniji porast kamatne stope ne očekuje se u sljedećem kratkoročnom razdoblju, no sadašnje su okolnosti povoljne za poduzimanje mjera zaštite od kamatnog rizika – ističe središnja banka u najnovijoj Financijskoj stabilnosti u kojoj su naveli i tri moguće mjere banaka za snižavanje izloženosti kamatnom riziku. Prva od njih je fiksiranje kamatnih stopa. Prije nego što je objavio svoj prijedlog, guverner ga je predstavio i ministru financija Borisu Lalovcu, jednim dijelom i zbog toga što treća mjera predviđa promjenu zakona o potrošačkom kreditiranju. Po tom zakonu, krediti se sastoje od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni se ne može mijenjati, a varijabilni ide gore ili dolje ovisno o cijeni euribora ili domaće referentne stope. Trenutačni su odnosi takvi da krediti vezani uz euribor imaju 5,5 fiksnog dijela i 0,2 posto varijabilnog, a krediti vezani uz nacionalnu referentnu stopu imaju 3,5 posto fiksne i 2,2 posto varijabilne kamate. Otkud tako velika razlika u fiksnom dijelu, bankari nikad nisu objasnili, no Vujčić traži promjenu zakona kako bi se bankama dalo više fleksibilnosti u upravljanju maržom.
Ne kažu na čiji trošak
HNB ističe da se fiksiranje kamatnih stopa može provesti na dva načina, prvi je da klijenti plate punu cijenu zaštite, drugi da banke i građani dijele troškove, a treći da se mijenja zakon. HNB se ne izjašnjava trebaju li taj trošak banke preuzeti u cijelosti. Od 31,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih uz euro oko 6,6 milijardi kuna građani će otplatiti za godinu dana i njima zaštita nije potrebna, dok bi za preostalih 25 milijardi kuna stambenih kredita vezanih uz euro zaštita od rasta kamata bila opravdana. Cijena fiksiranja eurskih kamata na deset godina kreće se oko 0,6 posto, dok bi fiksiranje kredita na 20 godina diglo kamatu 1,2 posto u odnosu na postojeću! Fiksiranje kamatne stope stajalo bi između 150 i 300 milijuna kuna, a sudeći po komentaru, Lalovac je stava da bi ono trebalo ići na teret banaka.
>> Tko treba zajam, želi ga u kunama, od eura svi bježe kao vrag od tamjana
Mene zanima gdje je nestao pojam lihvarenje? Prije kada bi banka uzela više novaca od propisanih zakonom, to se zvalo lihvarenje i bilo je sve ono veće od 13, 5 % koliko je trenutno dozvoljeno u Hrvatskoj. Sada banke zaobilaze dozvoljenu kamatu drugim načinima ...i ne lihvare...kad će to netko javno reći, ili nedaj bože staviti u zakon.Da se više nikom ne dogodi da 10 godina otplaćuje kredit i dužan je više nego na početku....i to nije lihvarenje....katastrofa..