Grčka želi od Hrvatske preuzeti iskustvo uvođenja fiskalnih blagajni kao učinkovitog načina borbe protiv sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu, a ministri financija dviju država danas su o tome razgovarali na bilateralnom susretu na marginama sastanka Ecofina (Vijeća za ekonomiju i financije EU) u Bruxellesu.
- Razgovarao sam s kolegom Yanisom Varoufakisom oko njegovih mjera borbe protiv sive ekonomije i predložio sam mu da pogleda kako je naš model fiskalizacije imao učinka u suzbijanju sive ekonomije u turizmu. Varoufakis je vrlo zainteresiran i možda će već sljedeći tjedan poslati svoju ekipu iz Grčke da dođu u Hrvatsku to pogledati - rekao je ministar Boris Lalovac.
Grčka vlada premijera Alexisa Tsiprasa u petak je u pismu upućenom partnerima u euro zoni kao jednu od novih mjera navela suzbijanje utaje PDV-a neizdavanjem računa. Ministar Varoufakis u tom je pismu iznio ideju po kojoj bi grčke vlasti angažirale obične građane, studente, pa čak i strane turiste da kao prikriveni agenti snimaju trgovce, ugostitelje i hotelijere u prekršaju. Građani ne bi imali ovlasti kažnjavati bilo koga, ali grčke vlasti smatraju da bi već sama pojava takvih prikrivenih građana-inspektora potakla utajivače poreza da promijene ponašanje. No, Lalovac smatra da je uvođenje fiskalnih blagajni po uzoru na Hrvatsku očigledno bolja i učinkovitija mjera koja bi bila dobra i za Grčku.
- To je prilika i našim IT kompanijama da zarade na izvozu. U tom IT rješenju (fiskalizacije, op.a.) mi smo lider, i prema Češkoj, i prema Sloveniji, i prema drugim zemljama koje su zainteresirane za taj naš model. Mislim da ćemo pomoći i kolegama u Grčkoj oko suzbijanja sive ekonomije - rekao je Lalovac.
Vijeće EU na današnjem je sastanku podržalo zaključke Europske komisije prema nizu zemalja nad kojima Komisija obavlja ekonomski nadzor, a među ostalim i prema Hrvatskoj, od koje se traže nove strukturne reforme, koje Vlada treba poslati Bruxellesu do kraja travnja. Kako je ranije objavila Komisija, u svibnju će se razmotriti jesu li te nove strukturne reforme hrvatske vlade dovoljno uvjerljive i ambiciozne ili će biti potrebno pojačati ekonomski nadzor iz Bruxellesa.
- Hrvatska vlada je smanjila primarni deficit sa 4,8 posto na oko 1 posto, što znači da su značajni napori već dosad napravljeno. Međutim, zbog velikog javnog duga ostao je i dalje problem deficita, kao i javnog duga. Tako da će najvjerojatnije naše nove mjere ići prema javnoj upravi, zdravstvu… Ali budući da se radi ipak o političkoj odluci, ostavit ću užem kabinetu da donese u kojem smjeru će se ići - rekao je Lalovac.
Na naše izravno pitanje hoće li među tim novim mjerama biti i nekih povećanja poreza, Lalovac je odgovorio da neće. Iako je hrvatska vlada ranije najavila Europskoj komisiji da će uvesti porez na nekretnine 2016., Lalovac danas kaže "zasad uži kabinet u tom smjeru ne razmišlja". Na pitanje hoće li biti zamrzavanja uplata u II. mirovinski stup, ministar financija također odgovora niječno.
Europska komisija u svojim ekonomskim izvješćima o Hrvatskoj često naglašava problem prezaduženosti i traži da se bolje upravlja dugom građana i poduzeća, a ministar Lalovac vjeruje da po tom pitanju Hrvatska ide dobrim smjerom i da bi to moglo biti "kroz nekoliko mjeseci zatvoreno". Dio toga je i rješavanje pitanja kredita u švicarskim francima, a Lalovac je komentirao naznake da je dogovor s bankama blizu.
- Konverzija u eure je mjera koja ide u dobrom smjeru. Da sve one koji su bili u švicarcima vratimo na euro i da budu u ravnopravnom položaju. Radimo na modelima koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke. Radimo to i računovodstveno kako ne bi sve u jednoj godini palo na teret banaka, nego da vidimo mogu li oni to razgraničiti na, recimo, 10 godina - rekao je Lalovac.
Ma Lalovac je zakon. Nemrem vjerovat da netko na tom mjestu može htjeti onog galamđiju nesposobnjakovića Šukera