Napali Gazu sa 160 bombardera i 450 projektila u samo 40 minuta: Ciljali Hamasov podzemni grad

Noć na petak bila je najpaklenija otkad je u ponedjeljak počeo novi rat između palestinskih militantnih skupina na čelu s Hamasom i Izraela. Naime, izraelska vojska napala je područje Pojasa Gaze sa 160 bombardera koji su poletjeli iz šest zračnih baza i upotrijebili 450 projektila i granata na oko 150 ciljeva, i to sve u roku od 40 minuta. Kako tvrdi časnik Jonathan Conricus, glasnogovornik izraelske vojske, napali su Pojas Gaze i “Hamasov podzemni grad”, sustav tunela, u najvećoj operaciji otkako su počeli sukobi, no isto tako demantirao je pojedine medijske natpise tvrdeći da “ izraelska vojska nije pokrenula kopnenu operaciju niti je ušla u Pojas Gaze”.

Neljudski uvjeti života

– Ciljali smo dobro razrađeni sustav tunela ispod Gaze, uglavnom u sjevernom dijelu, mrežu kojom se operativci Hamasa koriste za kretanje, skrivanje i koju mi zovemo “metro” – rekao je časnik Conricus.

S druge strane, ni palestinske militantne skupine nisu ostale dužne. Hamas i Islamski džihad ispalili su na desetke raketa na nekoliko izraelskih gradova, najviše na Tel Aviv, Ashkelon, Sderot i Beershebu, prvi put koristeći se raketama dometa do 250 kilometara. Ono što najviše zabrinjava Izraelce jest to što, unatoč svakodnevnim žestokim bombardiranjima koje provode izraelska vojska koristeći se metodom “spaljene zemlje”, s područja Pojasa Gaze rakete na Izrael padaju sve žešćim intenzitetom. Umirovljeni generali izraelske vojske pitaju se čiji je to propust i kako se to moglo dogoditi. Osim dalekometnih projektila, Hamas je u borbu protiv Izraela uključio i bespilotne letjelice. Naime, Hamas je emitirao snimke lokalno proizvedenih bespilotnih letjelica tipa “Shehab” ističući da su dronovi jučer ciljali izraelsku plinsku platformu na moru uz obalu sjeverne Gaze.

Pojas Gaze, teritorij od četrdeset kilometara dužine i samo 12 kilometara širine na najširem dijelu, s 365 četvorna kilometra, jedan je od najgušće naseljenih prostora na svijetu. Više od dva milijuna stanovnika Gaze ima ograničen pristup vodi i struji. Najmanje dvije trećine stanovništva ovisi o međunarodnoj pomoći, često u uvjetima bez struje i vode, bez škola, bez zdravstvenih ustanova. Pojas Gaze je, otkad je od 2007. pod kontrolom Hamasa, u potpunoj blokadi. Danas Pojas Gaze izgleda kao da je tamo život stao prije 500 godina. Nema ni infrastrukture, kuće su jedna uz drugu, ulice uske, a u mnogim kvartovima i naseljima kanalizacija prolazi uz kuće. Bombardiranjem nebodera, banaka, trgovina... Izrael želi još više otežati život stanovnicima Pojasa Gaze kako bi se okrenuli protiv radikalnog pokreta Hamasa.

Kada je počeo najnoviji sukob Izraela i Hamasa, mnogi su tvrdili da će to biti vjetar u leđa i spas Benjaminu Netanyahuu, koji nije uspio formirati vladu. Te se procjene pokazuju točnima. Naime, sukobi u Izraelu nanijeli su velik udarac nastojanjima protivnika premijera Netanyahua da ga smijene s vlasti. Naftali Bennett, predsjednik ultranacionalističke stranke Yamine, odlučio je odustati od pokušaja formiranja nove vladajuće koalicije sa strankama centra i ljevice. Sada glavni oporbeni blok, koji vodi Yair Lapid i njegova centristička stranka Yesh Atid, također nema puno izgleda okupiti većinu u Knessetu, koji ima 120 zastupnika. Bennett, desničar koji nikada nije bio prirodni saveznik umjerenijem Lapidu, rekao je da odustaje od koalicijskih pregovora, čime se otvara mogućnost da Benjamin Netanyahu uz njegovu pomoć formira vladu. Netanyahu će možda uspjeti u svom naumu da ostane na vlasti. Međutim, izbio je i sukob između Arapa i Izraelaca na području Izraela te prijeti građanski rat. Izraelski ministar obrane Benny Gantz pozvao je lokalne izraelske dužnosnike da “pomognu u zatišju” naglasivši da će to pomoći “da zemlja ne uroni u građanski rat”. Gantz je razgovarao s više od 40 šefova regionalnih vijeća o “sigurnosnim i građanskim izazovima”.

Sukobi u Pojasu Gaze prouzročili su napetosti između izraelskih Židova i izraelskih Arapa, potomaka Palestinaca koji su ostali na teritoriju tek ustanovljene židovske države 1948. Ta manjina izraelskih Arapa čini 21 posto stanovništva Izraela (ukupno ih je 9,33 milijuna), dio njih živi u miješanim općinama sa Židovima i u proteklih nekoliko dana, zbog nasilja između dviju zajednica, predsjednik Izraela upozorio je na opasnost od građanskog rata. Naime, na ulicama velikih gradova događaju se ulični oružani sukobi između Arapa i ultraortodoksnih židovskih doseljenika, i to je već postao ritual. Arapi su formirali narodne odbore i čuvaju svoju imovinu koja je postala svakodnevna meta. Oni sebe nazivaju izraelskim Palestincima, a Izrael ih naziva Arapima. U Izraelu je oko 1,9 milijuna Arapa, muslimana i kršćana. Potomci 160 tisuća Palestinaca koji su ostali u svojim domovima nakon proglašenja izraelske države 1948. imaju pravo glasa i zajamčenih 12 od 120 zastupničkih mjesta u parlamentu. No u sedamdesetak godina dugoj povijesti Izraela nijedna arapska stranka nije bila dio vlasti. Suprotno svojim židovskim sugrađanima, izraelski Arapi ne služe vojsku. Polovica njih živi ispod granice siromaštva, u usporedbi sa samo petinom siromašnih Židova. Stopa nezaposlenosti izraelskih Arapa dvostruko je viša nego Židova, a Arapkinja triput viša nego Židovki. Većinski arapski gradovi u Izraelu dobivaju i znatno manje javnih sredstava za razvoj nego židovske općine. U ključnoj presudi iz 2000. izraelski Vrhovni sud priznao je da je arapska manjina žrtva diskriminacije, posebice na tržištu rada.

‘EU za to nije sposoban’

I dok sukobi traju nesmanjenom žestinom, međunarodna zajednica pokušava naći rješenje za prekid sukoba. Nakon što je američki predsjednik Joe Biden rekao da razgovara sa svim zaraćenim stranama kako bi zaustavio krvoproliće, Josep Borrell, visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, rekao je da Europska unija nije sposobna posredovati u izraelsko-palestinskom sukobu.

– Pozvali smo na prekid sukoba, no tko može napraviti pritisak na Izrael? Samo SAD. Već dulje vrijeme Europa nije sposobna za to – kazao je Borrell ističući da “SAD jedini može stati na kraj ovom sukobu, naravno ako to želi”.

Da se ne nazire kraj rata, govori i činjenica da je Izrael pozvao 16 tisuća vojnika rezervnog sastava. Izraelska vojska ima više od 133 tisuće aktivnih i 380 tisuća pričuvnih pripadnika. Izraelska ratna mornarica ima 9500 pripadnika, tri korvete, osam raketnih topovnjača, pet podmornica klase Dupin i 45 ophodnih brodova. S druge strane, Hamas, iako nikada nije objavio broj, prema procjenama raznih obavještajnih službi, ima oko 50 tisuća boraca.

Islamski džihad, druga po snazi militantna skupina, ima 15 tisuća boraca. I jedni i drugi, uz teško i lako naoružanje, posjeduju više od 40 tisuća kratkih i dalekometnih projektila.

VIDEO: Akcija Mač Jeruzalema i operacija Čuvari Zida

Video: Večernji list