Intervju

Borut Pahor: Kosor 
i ja smo 
se smijali pričama 
o romansi

Foto: Pixsell
'Slovenia's Prime Minister Borut Pahor arrives at a European Union leaders summit in Brussels June 23, 2011. EU heads of states and government are expected to take decision at their gathering in Brus
Foto: Petar Glebov/Pixsell
'11.09.2009, Ljubljana, Slovenija - Premjerka Jadranka Kosor i slovenski premjer Borut Pahor sastali su se u slovenskoj vladi radi dogovora o deblokadi pregovora o pristupanju EU. Nakon sastanka prose
Foto: Pixsell
'Slovenia Prime Minister Borut Pahor signs Croatia's EU accession treaty, on the sidelines of an European Union summit at the EU headquarters on December 9, 2011 in Brussels. Croatia signed an EU acc
18.08.2012.
u 20:35
Sanader je vjerovao da međunarodna zajednica ima razumijevanja za Hrvatsku, kaže Pahor
Pogledaj originalni članak

Svako malo, čini se, sa Slovenijom iskrsne problem. Dok je sad u žarištu zanimanja Ljubljanska banka, dobro se podsjetiti kako se prije točno tri godine u Trakoščanu dogodila prekretnica u odnosima: tadašnji premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor započeli su razgovore o granici - što je pak rezultiralo skidanjem slovenske blokade te arbitražnim sporazumom.

Danas, Borut Pahor više nije premijer, ali je u utrci za predsjednika Slovenije. Kampanja mu je personalizirana i terenska: od toga da osam sati odradi u tvornici do neobaveznih, političko-glazbenih večeri. Tako smo u Vrhniku kraj Ljubljane razgovarali nakon jedne takve večeri, kad se u lokalnoj pizzeriji skupilo društvance koje je slušalo što im Pahor govori. Ivrsno atikulira, pravi je retoričar. Ozbiljan je kad treba, ali se i grleno smije. Stil mu je savršen. Detalji odnosa Pahor -Kosor držani su daleko od javnosti: dva su se državnika slikala, ali su bili vrlo škrti u izjavama. Što se događalo, kako ocjenjuje sadašnje odnose dviju država i zapravo kakav je životni stil čovjeka koji će možda postati predsjednik?

Maloprije ste, u obraćanju ljudima, rekli ste da je Slovenija s Hrvatskom riješila otvorena pitanja. Zar zaista?

Naši su problemi većinom naslijeđeni, no pronašli smo način kako riješiti onaj problem - granicu - koji bi se jako lako iz gospodarskog i političkog mogao pretvoriti u sigurnosni. I kako umjesto... Ne neprijateljstva, to je kriva riječ... Kako umjesto netrpeljivosti između naroda ponovno uspostaviti prijateljstvo i povjerenje. Za mene je to ogroman zalog za budućnost.

Politički i diplomatski odnosi između dvije države potpuno su se urušili nakon propasti drugog Rehnovog prijedloga 16. lipnja. Raspalo se i povjerenje naroda da ćemo pronaći rješenje. Mislim da su u lipnju i u Zagrebu i u Ljubljani shvatili da smo ostali sami. Sjećam se, odlazio sam iz Bruxellesa i u zračnoj luci sreo švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta. Znamo se, odmaknuli smo se nekoliko metara u stranu. Pitao sam ga: “Carl, što sada? Što ćete učiniti?” Švedska je naime preuzimala predsjedavanje Unijom. A on je rekao: “Ništa. Pustit ćemo neko vrijeme. Nećemo ništa raditi, čekat ćemo pa ćemo vidjeti što je moguće napraviti”. Tog sam trena, tad, na aerodromu u Bruxellesu, prvi put shvatio da sve ovisi o Ljubljani i Zagrebu.

Kako je bilo surađivati sa Sanaderom? Koji su bili njegovi aduti?

Hrvatska ima pravo na svoje stavove o Sanaderu te ih neću komentirati. A sada na pitanje. Osobni odnosi, karakteri, odnosi između dva predsjednika vlade bili su jedna stvar. Drugo su bile objektivne okolnosti. Mi smo vjerovali da smo u pravu i da Hrvatska ne može preko nas. Sanader je vjerovao da postoji dovoljno razumijevanja u inozemstvu te da će ih uvjeriti da Slovenija “ugnjetava” Hrvatsku. Ni mi ni Sanader nismo bili potpuno u pravu.

Je li bilo pritisaka iz inozemstva da se spor riješi?

Naravno. I na Sloveniju i na Hrvatsku. Međunarodna zajednica se bojala nove opasnosti za zapadni Balkan. Na neki način su Slovenci imali pravo kad smo rekli da se granica ne smije prejudicirati, a na neki način je pravo imala Hrvatska kad je rekla da se ne mogu zahtijevati teritorijalne koncesije. Na kraju smo našli kompromisno rješenje koje se, smatram, pokazalo kao dobar model. I danas, kad više nisam premijer, često me strani državnici pitaju za savijet, kako su Slovenija i Hrvatska uspostavile međusobno povjerenje. To je bilo ključno. Pitaju, kako ste nakon 18 godina nepovjerevanja i odnosa koji su rapidno klizili prema lošijem, pronašli način kako si vjerovati.

Cijeli intervju s Borutom Pahorom pročitajte u nedjeljnom izdanju Večernjeg lista...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

NG
no_game
21:13 18.08.2012.

Slovenija ne može imati izlaz na otvoreno more jer njezino teritorijalno more ne dotiče otvoreno more,a ono se može proglasiti u daljini od 12 NM.Dakle samo koridorom preko Hrvatskog mora dogovorenim načelom pravičnosti kojeg je Davor Stier "zaboravio" napomenuti u emisiji Otvoreno.

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
21:30 18.08.2012.

Dok se Hrvatska branila od agresora (a samim time i sloveniju branila) slovenci su kupovali metke za pola marke a nama prodavali za 3-4, tako je bilo i sa svim ostalim oružjem što dovoljno govori kakav je to narod. Nakon što smo pobijedili Srbiju trebali smo dio vojske ostaviti na granici sa slovenijom i danas nebi bilo ovih pitanja oko granice, samo što su naši političari bili previše zaokupljeni krađom ove napaćene države.

NG
no_game
20:58 18.08.2012.

Jadranka je Sloveniji prodala izlaz na otvoreno more i tako oštetila Hrvatsku za barem 50 km2 mora.Slovenija će taj izlaz dobiti u skladu sa dogovernim načelom pravičnosti koje kaže da sudac može otkloniti pravo i donijeti rješenje koje je pošteno i pravedno s obzirom na okolnosti bez obzira na pravo!!!A tu je još i potpuno nepoznato "načelo dobrosusjedskih odnosa s ciljem postiznja poštenog i pravdenog rješenja.Ma što god to značilo.Slovenija je pobijedila. Sanader i Rudolf su znali sa Slovenijom i nisu joj htjeli dati izlaz na otvoreno more jer je to u suprotnosti sa međunarodnim pravom mora. Slovenija je izlaz dobila ucjenom i to treba jasno reći.