Na opasnost od državnog bankrota i društvene krize nezapamćenih razmjera, bosanskohercegovačke ustanove nekoliko su puta proteklih godina upozorili međunarodni ekonomski stručnjaci i organizacije koje prate postupke tranzicije u bivšim socijalističkim zemljama. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown ponovio je to samo dvadeset dana pred izbore u svojemu obraćanju zastupnicima Narodne skupštine Republike Srpske.
Ashdown je, pri preuzimanju mandata početkom ljeta, najavio da će upravo ekonomske reforme i borba protiv kriminala i korupcije biti njegovi prioritetni zadaci u BiH. Njegovo dramatično upozorenje na proljetni bankrot potvrđuje da rješavanje tih prioriteta ne ide kako je očekivao.
Uz vanjski dug od četiri i pol milijarde konvertibilnih maraka, međunarodne organizacije najveći problem vide u unutrašnjim potraživanjima, koja su već dostigla deset milijarda KM. Državni, entitetski i kantonalni proračuni dosad su kako-tako funkcionirali zahvaljujući inozemnim darovima, pozajmicama i kreditima, no međunarodne dotacije gotovo su presušile, a iz proračuna se izvlače zadnje rezerve za predizbornu podjelu plaća.
Predizbornu kupnju društvenoga mira skupo će na proljeće platiti izborni pobjednici. Sindikalni su vođe, zbog izbora, odgodili opći štrajk koji je trebao početi potkraj rujna. Međutim, procjene govore da će odmah poslije Nove godine u oba entiteta krenuti val štrajkova i uličnih prosvjeda radnika čije su tvrtke uništene u nespretnoj privatizaciji. Njima bi se mogli pridružiti i proračunski korisnici, a tada bi BiH već živjela "argentinski scenarij".
Zato međunarodne ustanove pozivaju državne i entitetske vlasti da ubrzaju gospodarske reforme. Uz promjenu carinske i porezne politike, BiH će morati suspendirati i propise koji sprječavaju veća inozemna ulaganja. Najbolniji će zadatak biti korjenito smanjenje uprave na svim razinama. U BiH trenutačno ima 13 vlada i isto toliko parlamenata, a opslužuje ih cijela vojska upravnih radnika. Za plaćanje goleme uprave svaki zaposleni godišnje mora izdvojiti 900 KM. Uz to, BiH još nije riješila pitanje golemih vojnih izdataka, a ni korupciji Ashdown još nije stao na kraj.
Jedina je svijetla točka u sumornoj stvarnosti u BiH Središnja banka BiH, koja već godinama uspijeva očuvati stabilnost nacionalne valute. Tome pridonose i snažne komercijalne banke. No, hoće li one moći odoljeti prijetećoj općoj krizi?
SARAJEVO Dejan Jazvić