Pet i pol mjeseci nakon općih izbora pobjedničke stranke u Bosni i Hercegovini napravile su prvi konkretniji iskorak prema uspostavi izvršne vlasti na državnoj razini. Čelnici hrvatskog HDZ-a, bošnjačke SDA i srpskog SNSD-a, kao nacionalni pobjednici, usuglasili su izjavu o principima na kojima bi trebala funkcionirati vlast na razini BiH.
Bitka za resore
Riječ je o prilično uopćenom dokumentu, gdje je na nepune dvije stranice definirano 10 točaka koje bi mogle biti najmanji zajednički sadržaj državne vlasti u iduće četiri godine. Vijeće ministara BiH (kako je formalni naziv izvršnog tijela vlasti) ima vrlo ograničenu ulogu, prvenstveno zbog malog broja izvornih ovlasti na državnoj razini. Kao i do sada, ono neće biti rezultat neke programske koalicije, već političkog partnerstva koje se zasniva na nacionalnoj popuni mjesta predsjedatelja, devet ministara i deset zamjenika ministara.
Stoga je i usuglašeni dokument prilično uopćen i u njemu se navodi (bez detalja) poštivanje Daytonskog sporazuma, kao i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Potom, posvećenost integracijskim procesima, kao i neophodnost provedbe svih presuda domaćih i europskih sudova koje se odnose na izborni zakon BiH, kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje. Među principima se navodi i poštivanje nacionalne zastupljenosti na svim razinama vlasti, usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom regulativom EU i izgradnja infrastrukture. Tri zadnja principa za djelovanje državne vlasti u BiH tiču se osiguranja održivog povratka prognanih, osiguranje neovisnosti i kompetentnosti institucija pravne države te nastavka izgradnje dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, uz rješavanje otvorenih pitanja na principima reciprociteta i poštivanja međunarodnog prava.
Uglavnom je, dakle, riječ o načelnim stavovima oko čije konkretne provedbe je, imajući u vidu dosadašnje političke stavove triju nacionalnih strana u BiH, teško očekivati suglasnost. Čak se i u prvim tumačenjima navedenih principa pokazuje da Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik različito tumače ono što su „dogovorili“, pa tako princip o „integracijskim procesima“ za Izetbegovića uključuje i put u NATO, dok Dodik tvrdi drugačije. S druge strane, kritičari cinično ističu da su se trojica lidera spomenutim dokumentom dogovorila ono što se samo po sebi podrazumijeva – poštivanje Ustava i zakona.
Kako bilo, sad bi trebali uslijediti razgovori o raspodjeli devet ministarskih pozicija, jer je od ranije poznato da će predsjedatelj Vijeća biti Zoran Tegeltija iz Dodikova SNSD-a. Nepisano je pravilo da na ovoj poziciji postoji nacionalna rotacija, a kako je u dosadašnjem sazivu predsjedatelj bio Denis Zvizdić iz bošnjačkog, sad je red na kandidata iz srpskog naroda. Mnogo teže ide raspodjela ministarskih pozicija jer svi žele ključne resore. Hrvati inzistiraju na mjestu ministra vanjskih poslova budući da je izborom faktički dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, tijela koje kreira vanjsku politiku BiH, hrvatska strana ostala bez utjecaja na ovaj resor. S pozicijom šefa diplomacije Hrvati bi barem djelomično povratili utjecaj na vanjsku politiku zemlje.
Financije kamen spoticanja
Najveći kamen spoticanja mogao bi biti resor financija, jer ga Hrvati žele zadržati, a Izetbegović tvrdi kako je „vrijeme da Bošnjaci preuzmu financije“. Srbi su, navodno, najzainteresiraniji za ministarske pozicije u resorima vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te prometa i komunikacija. Zbog brojnih sigurnosnih izazova i afera bit će zanimljivo vidjeti tko će na mjestu ministra sigurnosti zamijeniti kontroverznog Dragana Mektića, ali i tko će obnašati dužnost ministra obrane koja je zbog prijepora o pridruživanju BiH NATO-u postala vrlo važna pozicija u BiH.
Video: Obuka kosovske vojske
Napokon.