Bošnjaci su u Hrvatskoj građani trećeg reda, a 25 tisuća nas je bilo u Domovinskom ratu

Predsjednik Bošnjačkoga nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, 24-godišnji Armin Hodžić najavio je kandidaturu na idućim parlamentarnim izborima u XII. izbornoj jedinici za predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca u Hrvatskom saboru.

Nesuđeni predsjednik SDA, politolog i dugogodišnji mladi aktivist i političar bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, izrazio je nezadovoljstvo položajem Bošnjaka u Hrvatskoj tvrdeći kako se oni u Hrvatskoj tretiraju kao građani trećeg reda te kako je danas u Hrvatskoj puno lakše biti musliman nego Bošnjak. Hodžić tvrdi kako zna koji su problemi Bošnjaka u Hrvatskoj i za njih nudi rješenja. Želi promijeniti „mrtvilo koje trenutačno vlada“ kako bi Bošnjake u Saboru predstavljali sposobni ljudi, želi da branitelji koji su ginuli za Hrvatsku imaju satisfakciju koju zaslužuju te da mladi imaju mogućnost školovanja i stipendija na temelju znanja i rada.

Unosila razdor među nas

Hodžić, koji je svoju kandidaturu najavio pod sloganom Nova snaga, uvjeren je u svoju pobjedu.

– Da ne vjerujem u pobjedu, ne bih se ni kandidirao. Osim toga, prije kandidature pripreme su i analize trajale oko godinu dana, a završile su anketom koju smo suradnici i ja naručili te koja je pokazala kako među Bošnjacima imam najveću šansu za prolazak u Hrvatski sabor; razlika između mene i drugoplasiranog bila je golema. Međutim, ne zanosim se, još je jako puno posla na putu do pobjede – govori Hodžić kritizirajući rad trenutačne zastupnice Bošnjaka Ermine Lekaj Prljaskaj koja je, tvrdi, donijela više štete nego koristi.

– Odabrala je pojedince koje je predstavljala kao cijelu bošnjačku zajednicu. Njih je nagradila položajima i određenim benefitima, a sve ostale zanemarila kao da ne postoje. Glasala je za Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH a da nije ni riječi uputila Bošnjacima u Hrvatskoj, ni obrazloženjem ni konzultacijama ni pravodobnim informiranjem. Popis je dug, ali može se svesti na to da je Lekaj Prljaskaj nastojala unijeti razdor među Bošnjake kako bi sebi osigurala još jedan mandat – tvrdi Hodžić, koji vjeruje da će dobiti glasove albanske manjine, koju bi trebao i predstavljati unatoč tome što se obrušio na zastupnicu Erminu Lekaj Prljaskaj.

– Vjerujem da ću dobiti njihove glasove. Albanci su naši prijatelji i moja kandidatura nije uperena protiv njih, dapače. Želim da zajedno rješavamo naše probleme i izazove. Ni njih, smatram, aktualna zastupnica nije adekvatno zastupala. I, da se razumijemo, nisam se ja obrušio na nju, već na njezin rad, odnosno nerad. Neću ponavljati njezine pogreške, u slučaju da uđem u Sabor, zastupat ću interese svih nacionalnih manjina jednako – naglasio je Hodžić te istaknuo kako ne ovisi ni o kojem političkom ili vjerskom lideru te da svakome može pogledati u oči.

Hodžića smo upitali da nam rastumači ovu svoju izjavu: „Moramo prestati vjerovati da vjerska zajednica može biti naša politička adresa jer ona ima svoju ulogu koju obnaša, a mi moramo naći svoju autentičnu i jaku političku opciju.” Je li ta njegova izjava usmjerena protiv Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj?

– To je mit koji vlada niz godina, a nanosi nam štetu. Vjerska zajednica ima svoju ulogu koju obavlja, a politički su procesi nešto posve drugo. Radi dobrobiti i vjerske zajednice i Bošnjaka, to se mora razdvojiti. I ne mislim time ništa loše, dapače. Problem je što mi već gotovo 10 godina nemamo političku adresu, a onda se ona traži na drugim mjestima. Islamska zajednica, u nedostatku političke opcije Bošnjaka, predstavlja referentnu točku, naravno čak i kada nema takve tendencije i aspiracije – objasnio je Hodžić. Osvrnuo se i na svoj odnos s Mešihatom Islamske zajednice i muftijom Azizom Hasanovićem s obzirom na to da podržava drugog kandidata.

– Koliko mi je poznato, oni nemaju niti mogu imati svog kandidata u službenom smislu, osim ako nisam dobro informiran. Surađujemo na projektima i njihovoj organizaciji, a ja se ne miješam u rad muftije niti ga komentiram. Svoje vjerske dužnosti obavljam u sklopu naše zajednice i ne idem dalje od toga – kazao je Hodžić te istaknuo da je prošle godine na manjinskim izborima u Zagrebu pobijedio premoćno sa svojom listom.

– Ljudi su prepoznali naš dugogodišnji angažman i iskrenu namjeru i želju za promjenu. Podržali su masovno našu opciju; u konkurenciji 112 kandidata, pet lista i uz izlaznost od gotovo tisuću glasača osvojili smo 76 posto mjesta u Vijeću. Bio je to jasan pokazatelj koji smjer Bošnjaci podržavaju. Uoči tih izbora u jednom intervjuu rekao sam kako su to predizbori za Sabor s obzirom na to da je nekoliko kandidata imalo takve ambicije. Međutim, ljudi su pokazali čiji rad ocjenjuju kvalitetnim, a teško možete parirati na parlamentarnim izborima ako u svojoj vlastitoj lokalnoj jedinici ne možete ući ni u Vijeće, a kamoli osvojiti većinu. To je kao da vas pobijede u perolakoj kategoriji, a vi biste se željeli boksati u teškoj – govori Hodžić te najavljuje svoje prve korake u slučaju da bude izabran za zastupnika Bošnjaka u Hrvatskom saboru.

– Najprije bih pokušao iskorijeniti lošu praksu u zajednici. Borio bih se protiv nepotizma i klijentelizma koji su obilježili protekle godine te pokrenuo proces afirmacije bošnjačke politike u RH. Zalagao bih se za priznanje uloge Bošnjaka u Domovinskom ratu, stipendije za mlade, koje bi dobili ne na temelju prezimena, već svog rada i zasluga, a posebnu bih pozornost usmjerio prema popisu stanovništva iduće godine i lokalnim izborima. U kampanji ću objaviti svoj detaljni program, a pokrenut ću i poduzeti određene promjene, ono što dosad nije bilo vidljivo na našoj manjinskoj političkoj sceni, a ne mogu naći primjera ni na nacionalnoj. Donijet ću nešto novo, novu snagu, udahnuti svjež dah kako bi Bošnjaci mogli potpuno ostvariti svoja prava – kazao je Hodžić, nesuđeni predsjednik SDA koji je u jednom trenutku bio izabran za predsjednika SDA Hrvatske. No to nije dugo trajalo jer ga je Mirsad Srebreniković proglasio lažljivcem tvrdeći kako je on predsjednik SDA, a ne Hodžić.

– Srebreniković već 10 godina opstaje kao predsjednik stranke izbacujući ljude iz stranke te služeći se različitim sumnjivim aktivnostima. Tako je bilo i u ovom slučaju kada je 2018. izbačeno cjelokupno vodstvo stranke, glavni tajnik, većina potpredsjednika, članovi Glavnog odbora i Predsjedništva. Naravno da se nešto takvo ne može napraviti legalnim i legitimnim putem pa je trenutačno cijeli slučaj na Upravnom sudu, a DORH provodi istragu zbog sumnje u krivotvorenje službenih dokumenata. Taj proces traje već više od godinu dana, a završetak očekujemo uskoro. O njemu govore njegovi rezultati, o meni moji, to je pametnome dosta – kaže Hodžić, koji je u iznimno dobrim odnosima s Bakirom Izetbegovićem.

– Ne znam što je točna definicija bliskosti u ovom slučaju. Možemo reći da gospodin Izetbegović i ja dijelimo iste ideale i političke stavove te surađujemo na projektima važnima za Bošnjake. A dok se borim za bošnjački narod u Hrvatskoj, iskreno i pošteno, vjerujem da ću imati podršku svih kojima je stalo da Bošnjaci imaju svoju politiku u Hrvatskoj i da se vrate u Hrvatski sabor. Ja sam samo oživio ono što je zamrlo, a to je suradnja i odnos s maticom – napomenuo je Hodžić tvrdeći kako ne postoji nikakva suradnja između SDA BiH i SDA u Hrvatskoj.

– SDA Hrvatske nema i ne provodi nikakvu politiku već 10 godina, što pokazuju i izborni rezultati. Tako da nema nikakvih naputaka. Osim toga, već dulje razdoblje nema ni povezanosti ni suradnje tih stranaka. Ja sam je pokušao oživiti, pa čak i uspio u tome, ali to očito nije odgovaralo Srebrenikoviću jer je sabotirao taj odnos. Suradnja koju sam oživio nastavila se, ali kroz druge institucije, projekte i na druge načine – tvrdi Hodžić te se osvrće i na položaj Bošnjaka u Hrvatskoj.

– Bošnjaci nisu iskoristili mogućnosti koje im se nude, a idućih godina mora se nametnuti pitanje kako to da Bošnjaci, kojih je gotovo 32 tisuće u RH, dijele svoju izbornu jedinicu s još četiri manjine znatne veličine, dok druge manjine, kojih je dvostruko manje, imaju svoju samostalnu izbornu jedinicu. S obzirom na to da je 25 tisuća Bošnjaka sudjelovalo u Domovinskom ratu, smatram da je politički položaj Bošnjaka trenutačno loš uzimajući u obzir potencijale, s naglaskom na to da oni, naravno, žive kao i svi drugi građani u Hrvatskoj i dijele iste probleme. Moj je cilj da Nova snaga za Bošnjake u Hrvatskoj to preokrene – kazao je Hodžić objasnivši zašto su unatoč tome što je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila u jako dobrim odnosima s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice Azizom Hasanovićem potporu na predsjedničkim izborima dali Zoranu Milanoviću.

Bez suradnje s predsjednicom

– Moram istaknuti da je predsjednica imala katastrofalan odnos s Bošnjacima. Prvi put u povijesti Hrvatske dogodilo se da nije postojalo apsolutno nikakve interakcije između Pantovčaka i Bošnjaka. Potporu predsjedniku Milanoviću dao sam jer sam smatrao da će donijeti promjenu u odnosima prema nacionalnim manjinama i posebno prema Bosni i Hercegovini. Osim toga, njegov me je tim pozvao na razgovor koji je bio poprilično iskren i konstruktivan, a zbio se mnogo prije izbora. Da budem iskren, ta mi se suradnja učinila pravim osvježenjem i vjerujem da će se ona nastaviti u mandatu Zorana Milanovića – kazao je Hodžić te istaknuo kako s hrvatskom Vladom nemaju nekakvu suradnju jer ona praktički razgovara samo s Lekaj Prljaskaj, što je razumljivo s obzirom na to da je ona dio vladajuće većine. Ipak napominje kako su odnosi, kada je riječ o posjetima na bošnjačkim događanjima, korektni i sl.

– S bivšom predsjednicom, kao što sam već rekao, suradnje nije bilo, što će se nadam se promijeniti s novim predsjednikom. A što se tiče suradnje sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, ona je na jednakoj razini kao i svih proteklih godina; uvijek nastojimo raditi na novim projektima i odgovoriti na izazove koji se nameću.