Svi mi moramo u zaduživanju predvidjeti najgore situacije koje nam se mogu dogoditi: ostati bez posla, doživjeti prometnu nesreću, i imati odgovor kako u toj situaciji ispuniti obvezu prema vjerovniku, poručio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na okruglom stolu koji je organizirao EOS Matrix o upravljanju potraživanjima.
Ministar je podsjetio da je Vlada, suočena s više od 300 tisuća blokiranih građana, donijela tri zakona da im olakša, i odlučila sama oprostiti dugovanja do 10.000 kuna, starija od tri godine, te potaknuti druge vjerovnike da i oni to učine, poreznim olakšicama.
- No, duboko vjerujem da rješenje problema nije ni u Ovršnom zakonu, ni u Zakonu o stečaju potrošača, nego u boljoj gospodarskoj situaciji: što više ljudi zaposlimo, što plaće budu veće, imat ćemo manje problema s plaćanjem. Jako je važno da pravosuđe funkcionira uredno i brzo, to sam vidio i u situacijama mirnog rješavanja sporova, a to nam je i ovdje cilj - rekao je Bošnjaković te napomenuo da kroz sve ove zakone moraju jednako pristupati i prema vjerovniku i prema dužniku.
- Ne smijemo tu pravosudnu vagu pomaknuti niti na jednu stranu. Jesmo li pretjerali? Mislim da nismo, vi koji sudjelujete u tome ćete nam pomoći, sad kad dajemo novi normativni okvir tom procesu. Nije bilo u redu niti da se neki proizvodi guraju pred nekoga, a da se ne zna hoće li moći ispuniti te obveze. Sad su naši sudovi morali donijeti odluke o ništetnosti, ali iz svega toga može se dosta naučiti - istaknuo je ministar te prokomentirao i prijedloge promjene redoslijeda naplate u ovršnim postupcima.
- Dosta se snažno probijaju ideje da se to promijeni, da trošak ostane prvi, ali da se djelomično skida glavnica, a djelomično kamata. U ovom trenutku ja to ne bih dirao. Kamata je cijena novca kojim se ne mogu služiti vjerovnici jer nije na vrijeme plaćen - tvrd je Bošnjaković čiji je fokus najviše na ubrzavanju procesa naplate, ali i pravosudnih postupaka.
- Jedan dio poslovnih subjekata upravo računa na sporost sudova, taktiku iscrpljivanja pa „tko živ, tko mrtav“, a mi želimo ubrzati postupke na sudovima jer će tad otpasti i ovi prizemni razlozi zbog kojih neki vode sporove - kaže.
Oduševljen je primjerom Estonije, iz koje se nedavno vratio, jer je, kaže, impresivno kako oni koriste tehnologije i kako se to reflektira na brzinu postupka: papir im je izuzetak u bilo kakvoj komunikaciji.Premda se polemika na okruglom stolu vodila pod motom nalaženja granice između socijalnog i tržišnog te između osobne odgovornosti i društvene solidarnosti, sudjelovali su samo predstavnici vjerovnika i naplate potraživanja te jedna pravnica. A oni imaju ozbiljne zamjerke na Vladine zakone:
- Trenutačni je postupak ovrhe puno kompliciraniji, rizičniji i skuplji nego ranije. U istom su položaju svi vjerovnici - poručila je Tajana Horvat iz EOS Matrixa te dodala kako se promjenom Zakona o ovrsi nad novčanim sredstvima uveo predujam koji vjerovnici moraju plaćati kad pokreću ovrhu koji, umjesto dosadašnjih 200 kuna, može dosezati i 5000 kuna.
- Za prosječan dug telekomu plaća se 200 kuna bilježničkog troška i 200 kuna za aktivaciju, a taj se trošak prenosi na dužnika. I naplata je neizvjesna - kaže T. Horvat. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu izrazila je bojazan da se neće moći osigurati dovoljan broj osobnih povjerenika koji će voditi stečajeve, a ovrhovoditelj je najnovijim zakonskim intervencijama izgubio poziciju u redoslijedu naplate i vrlo je vjerojatno da se neće moći naplatiti, a trošak mora platiti unaprijed.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović napominje da su dugovi ostali, nisu nestali, samo su brisani iz statistike.
- Mi smo poboljšali statistiku. I to bez ikakvih socijalnih kriterija. A imamo slučajeve kad blokada traje 8000 dana - 21,9 godina. Kako društvo može funkcionirati ako je netko blokiran 22 godine? Institucije to ne žele riješiti! - revoltiran je predstavnik banaka koji predlaže program prevencije zaduženosti kroz financijsko opismenjavanje te istodobno uvođenje kurativnog programa.
- Trebamo razvoj tržišnih rješenja: potrebno je više firmi koje će djelovati kao posrednici u pregovorima i pomagati da se dugovi smanje i reprogramiraju, da oni koji žele vratiti dugove, to mogu. I sada postoje, to su male firme, nastojimo ih pokrivati i medijski, ali takvih treba više - kaže Adrović.
U sklopu okruglog stola predstavljeno je i istraživanje EOS Matrixa koje je pokazalo da se značajno skraćuju rokovi plaćanja, i u Hrvatskoj i u Europi, a u Hrvatskoj od 2014. kontinuirano traje trend rasta pravovremeno naplaćenih potraživanja: kasno naplativa i nenaplativa smanjila su se od lani s 25 na 23 posto. Europski je prosjek 22 posto, a rekorder smanjenja je Rusija koja je od lani smanjila udio s 26 na pet posto te kašnjenja u plaćanu s 31 na pet dana.
>> Pogledajte što o ovrhama kaže Goran Aleksić iz Udruge Franak
U hrvatskoj je prvi glavni problem pravosudna mafija kod koje nisu svi građani isti pred zakonom a drugi glavni problem su hrvatski političari tj. uhljebi koji donose zakone koji određenim lobijima osiguravaju enormnu zaradu na pljačkanju hrvatskog naroda. A treći glavni problem je hrvatska uhljebnička birokracija koja u sprezi sa političarima namjerno donosi zakone koji kompliciraju i naj jednostavnije postupke samo da bi imali posla i mogućnost dobivanja mita