ZAGREB - Na pregovorima sa sindikatima javnog sektora Vlada je sinoć ponudila 100 kuna božićnice, na što su sindikati reagirali poprilično skeptično. Kako doznajemo, ponudu nisu ni prihvatili ni odbili.
Još se ne zna komu će pripasti 400 milijuna kuna, koliko je Vlada namijenila u proračunu 2002. godine za korekcije plaća javnih službenika i državne uprave. Vlada ne namjerava povećavati osnovicu za plaće u prvom dijelu 2002. godine (ostavljena je mogućnost naknadnih pregovora za drugi dio godine), ali je pristala korigirati uredbu o plaćama i nekim grupacijama povećati koeficijente. Dogovaranje sa sindikatima nastavljeno je i jučer za pregovora o temeljnom kolektivnom ugovoru. Ako se u srijedu postigne dogovor sa sindikatima, Vlada bi u četvrtak na redovitoj sjednici trebala prihvatiti izmjene.
Odmak oid zabrane božićnica
Vladina ponuda od 100 kuna donekle znači odmak od dosadašnje potpune zabrane bilo kakvih isplata božićnica i dara za djecu u javnom sektoru i državnim poduzećima. Do te je promjene vjerojatno došlo zbog straha od sudskih tužbi jer su sindikati polako počeli dobivati sudske sporove kojim su radnici utuživali isplate jubilarnih nagrada, božićnica i dara za djecu.
Uoči sinoćnjih pregovora Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, rekao je da nijedne godine nije bilo tako malo ugovorenih isplata božićnica kao ove. Vlada je u sklopu proklamirane politike štednje i ove godine prvotno zabranila javnim i državnim poduzećima da isplaćuju božićnicu, a privatni je sektor, dodaje Mučnjak, jedva dočekao takvu odluku.
- Većina poduzetnika ima negativan odnos prema isplati božićnice. Pitam ih samo bi li tako spremno pratili Vladinu politiku da država kojim slučajem poveća plaće 50 posto - dodaje Mučnjak.
I bez dara za djecu
Slično kao i s božićnicom, moglo bi biti i s darom za djecu, čija isplata također nije predviđena u ovogodišnjem proračunu. No, velike tvrtke u privatnom vlasništvu, koje u kolektivnim ugovorima imaju ugovorene isplate božićnica, ili barem takvu mogućnost, neće zakazati ni ove godine. Tako u sindikatima doznajemo da će božićnicu isplatiti Agrokorova poduzeća, Dalmacijacement, Saponija, Pliva, Lura, Tvornica duhana Rovinj, Schott Boral, neke banke... No, isplate će biti skromnije nego prijašnjih godina, između 500 i 1000 kuna neto.
Prema nekim procjenama, prijašnjih je godina i oko 400.000 djece zaposlenih roditelja dobivalo 400 kuna dara za djecu, što je neoporeziv iznos, ali ove će se godine mnogo manje djece veseliti darovima iz poduzeća u kojima im rade roditelji. Kad bi svako poduzeće isplatilo dar djetetu, to bi poslodavce stajalo oko 160 milijuna kuna. Lani su, međutim, u prosincu za dar djeci svi poslodavci isplatili oko 70 milijuna kuna, iz čega se može zaključiti da je dar primilo manje od 200.000 djece mlađe od 15 godina.
Zbog božićnice i dara za djecu ovih je dana vruće i u javnim poduzećima. Primjerice, u Hrvatskim vodama otkazani kolektivni ugovor predviđao je 1000 kuna božićnice te pola plaće regresa. No, nijedna od tih obveza nije poštovana, pa sindikati prijete tužbama. Tužbe su aktualne i u HEP-u, gdje su u travnju ove godine sudskim putem utjerali razliku božićnice za prošlu godinu. Tužbe su ispisali i radnici pošte i telekomunikacija, kao i zaposleni u osnovnim i srednjim školama te u državnoj upravi.
Ljubica Gatarić