Zajedno su gotovo 45 godina, otkad su se ugledali na satu anatomije pokraj stola s tijelom na početku sekcije. Fatalna brucošica i pomoćni asistent s 4. godine medicine. Danas imaju četvero uspješne odrasle djece na koju su ponosni i petero unučića koji ih neizmjerno usrećuju, a nedavno je njihova Poliklinika Eljuga proslavila 25. godišnjicu postojanja. Riječ je o poznatom bračno-liječničkom paru, prim. dr. Ljerki Eljugi, onkologinji i medicinskoj ravnateljici Poliklinike i njezinu suprugu prof. dr. Damiru Eljugi, ginekologu-onkologu i ravnatelju, a njihova je obljetnica priča o uspjehu. I to ponajprije obiteljskom, zahvaljujući kojem onda proizlazi i uspjeh u karijeri, naglašava prim. Eljuga.
– Da nisam sretna zbog svoje obitelji, da je netko bolestan ili da se svađa, razvodi, da nema njihova zajedništva i ljubavi, ne bih tako dobro funkcionirala ni u poslu ni s pacijenticama. Kad se svih petnaestero okupimo, a svi se rado odazovu našim okupljanjima i ja s guštom za nas kuham, nema veće radosti. Dakle, najprije obitelj, a onda karijera – kaže ova majka četvero djece od kojih je dvoje rodila još kao mlada studentica medicine i unatoč tome u roku diplomirala. Kroničari zagrebačkog Medicinskog fakulteta reći će da nijednoj liječnici u sto godina to nije uspjelo, a prijatelji njezina muža zbog toga su je prozvali Lavicom modruškom, spojivši njezin horoskopski znak i geografsko podrijetlo.
Prim. Eljuga svu je djecu rodila u sedam godina, pritom neumorno gradeći karijeru. Najstarija kći Andrijana diplomirala je ekonomiju i u diplomaciji je u EU, Domagoj je kirurg i subspecijalist plastične i rekonstrukcijske kirurgije, Martina je psihologinja i radi u školi, a najmlađi 35- godišnji Mislav inženjer je medicinske radiologije. Unatoč velikoj pomoći njezinih roditelja koji su čuvali djecu dok su bila mala i omogućili kćeri i zetu podstanarstvo u svojoj kući na zagrebačkom Bukovcu, gdje i danas žive i u kojoj je njihova Poliklinika, valjalo se itekako truditi.
– Mladi danas misle da je njima jako teško. Ali nije ni nama bilo ništa lakše. Nakon fakulteta radila sam u Domu zdravlja Črnomerec i pružala liječničke usluge tvorničkim ambulantama u tom zapadnom dijelu grada. Danas si tu, sutra ideš tamo, na zamjenama. Nažalost, nijedne od tadašnjih tvornica danas više nema, pogotovo ne u hrvatskim rukama, od Jedinstva, Grafokartona, Cementare, Šavrića, Jugorapida, Plive, Pivovare, TOZ-a... Tada je bilo puno više doktora i staž je nakon fakulteta bilo teško dobiti. Nažalost, danas više nema te godine pripravničkog staža gdje se puno toga nauči i u bolnici i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – kaže prim. Eljuga.
Iako je doktora bilo više, stručnjake se uvijek cijenilo. Prof. Eljuga 1989. bavio se znanstvenim radom kao imunolog-imunoterapeut u tadašnjem Institutu za tumore (današnjoj Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice), za plaću u protuvrijednosti 300 njemačkih maraka, kad je dobio poziv da dođe raditi u Chicago. Kupili su Eljuge tada četiri kofera, klinci su bili uzbuđeni jer se sele u Ameriku, no politički val koji je ozbiljno počeo ljuljati tadašnju državu i politički sustav prof. Damira Eljugu natjerao je da se predomisli.
Svečanost u krugu poliklinike
– Odustao sam iz domoljubnih razloga. Jer, kako bih se osjećao da sam tada otišao?! Vidjelo se da dolazi nešto dobro, u Jugu dolazi demokracija, pao je i Berlinski zid, ali isto tako znao sam da raspad Jugoslavije neće samo tako proći i da demokracija neće lako nastupiti zbog neriješenih nacionalnih pitanja – govori prof. Eljuga, a supruga dodaje da nisu mogli ni roditelje ostaviti u takvoj situaciji.
Prihvatio je poziv Franje Tuđmana i bio je među prvim članovima HDZ-a, što znači da su mu se smiješile razne političke i ravnateljske funkcije, no prof. Eljuga, tada 38-godišnjak, izabrao je struku i odlučio se za svoju drugu specijalizaciju – ginekologiju i porodništvo. U Petrovoj je tako tih ratnih godina ponovno postao “mali od kužine”, kako se najčešće osjećaju specijalizanti u medicini, struci s hijerarhijom poput one u vojsci. “Budala”, komentirali su tada mnogi njegov izbor, računajući da je politika, a ne stručnost najbolji prečac do uspjeha i moći. Međutim, životna priča ovog uglednog para s vremenom ih je demantirala. Na svečanosti u krugu same Poliklinike proslavili su 25. obljetnicu Poliklinike Eljuga u društvu brojnih prijatelja, uglednika, liječnika i pacijenata. Prijatelji su ih posebno razgalili jedinstvenim poklonom – Snježana i Dragan Rucner, Đorđe Manojlović i Bruno Philipp u kvartetu su prvi put izveli čuvenu skladbu “Jabuke i trešnje“, koju je aranžirao naš poznati skladatelj Marijan Makar koji je također bio na proslavi, a slavljenički bračni par je i zaplesao.
– U 25 godina našeg postojanja trudili smo se biti na usluzi svojim pacijentima, učiti i primjenjivati suvremene metode dijagnostičkih postupaka kako bi učinkovitost liječenja bila što uspješnija – kazala je tom prigodom prim. dr. Ljerka Eljuga. Proslava je ujedno bila prilika za svečano puštanje u rad jednog od najsuvremenijih digitalnih 3D mamografa s tomosintezom (MAMMOMAT INSPIRATION). Riječ je o najnovijoj generaciji mamografa s 30% manje zračenja od prethodnih generacija. Novim aparatom pacijenticama se osigurava znatno detaljniji pregled dojke jer 3D opcija može otkriti tumor prikriven preklapajućim tkivom dojke. Što su dojke veće i što sadrže više tkiva, to je slika nejasnija, a uz širokokutnu tomosintezu, karcinom se može otkriti u tankim slojevima tkiva budući da se tomosintezom dobivaju ne dvije, nego 25 različitih snimaka. Tako skrivene tvorbe 2D mamograf teže će pronaći: između 30 i 50% karcinoma dojke može ostati nevidljivo uobičajenom 2D mamografijom.
– Sretan sam da smo četvrt stoljeća Poliklinike obilježili puštanjem u rad ovakvog mamografa te promovirali knjigu „Odabrane teme iz ginekologije i senologije“ u kojoj su opisane najvažnije teme s kojima se susrećemo u kliničkoj praksi – izjavio je tom prilikom prof. dr. Damir Eljuga.
Njeguju multidisciplinaran pristup
U Poliklinici Eljuga 13 je stalno zaposlenih i 20-ak vanjskih suradnika. Njeguje se multidisciplinaran pristup u postavljanju dijagnoze i odabiru optimalnog oblika liječenja, potiče se drugo mišljenje, sve u cilju da se ne zalete s nekom dijagnozom koja bi pacijentici izazvala nepotreban stres.
Od raka dojke godišnje umire gotovo 800 žena, gotovo 200 manje nego do prije tri godine. Naime, smrtnost od te zloćudne bolesti znatno se smanjila zbog odlaska većeg broja žena na preventivne preglede dojki i na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Javnozdravstvene kampanje dobre su jer osvješćuju, ali valja znati da samopregled, na koji se neke žene isključivo oslanjaju, nije dostatan. Samopregled je dobar i preporučujem ga, ali između specijalističkih pregleda dojki, naglašava prim. Eljuga.
– Za ultrazvuk nikad nije prerano. Kada djevojka krene na ginekološke pretrage, smatramo da bi trebala krenuti i na pregled dojki. Ne tako često ako nema problem, ali barem svake od dvije do tri godine trebala bi otići na ultrazvuk. Ako u obitelji ima slučajeva karcinoma dojke, potrebno je ići svake godine. Na mamografiju bi trebalo krenuti od 35. do 40. godine ako ima nekog oboljelog u obitelji, a ako nema, poslije 40. treba napraviti bazičnu mamografiju – navodi liječnica.
Ovih je dana predstavljen i program „Prevencija raka vrata maternice i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om“ u kojem sudjeluje i prof. Eljuga. Infekcija humanim papiloma virusom (HPV-om) glavni je uzročnik raka vrata maternice od kojeg godišnje u RH oboli nešto više od 300, a umire više od sto žena.
Odziv na cijepljenje i dalje je nažalost slab, iako je danas cjepivo besplatno za sve osmaše i osmašice, kaže prof. Eljuga i objašnjava:
– Na jednom simpoziju u Cavtatu 2006. imao sam čast biti s Haraldom zur Hausenom, njemačkim znanstvenikom koji je dokazao da rak vrata maternice uzrokuje HPV i za to otkriće 2007. dobio Nobelovu nagradu. Tada nam je rekao da je cijepio svoju unuku. To me ponukalo da i ja savjetujem svojoj mlađoj kćeri da se ode cijepiti, što je i učinila. Najbolje se cijepiti prije stupanja u spolne odnose, kad nema vjerojatnosti da je osoba zaražena nekim od tipova HPV-a – naglašava prof. Eljuga.