Brammertz još čeka rezultate istrage o topničkim dnevnicima

- Od izvještaja koji sam u prosincu podnio Vijeću sigurnosti UN-a nema promjena u suradnji BiH, Hrvatske i Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) - rekao je danas glavni ICTY-jev tužitelj Serge Brammertz Odboru za vanjske poslove (AFET) Europskoga parlamenta.

Na zahtjeve europarlamentaraca da jasno kaže je li hrvatska suradnja sada puna ili nije, Brammertz nije bio jasan.

- Ne očekujemo nemoguće, ali nekoliko putova još nije posve istraženo. Zadovoljni smo što hrvatska istražna skupina sada radi puno radno vrijeme i nadamo se da će uskoro doći do odgovora kod koga su traženi spisi, odnosno tko ih je sakrio ili uništio - rekao je Brammertz.

Nije se htio odrediti oko uključenja “treće strane” u istragu.

- Hrvatska je suverena zemlja i na njoj je da o tome odluči. Ali ne znam što bi ta “treća strana” mogla učiniti više no što to hrvatski istražitelji već sada čine - izjavio je Brammertz.

Na pitanje EP-ova izvjestitelja o Hrvatskoj Hannesa Swobode znači li to da je suradnja Hrvatske s ICTY-jem sada puna, te je samo treba takvom održati, ili kaže da nije puna, čime zapravo optužuje hrvatske vlasti da same skrivaju tražene spise, Brammertz je uzvratio nešto posve neodređeno.

Na zastupničko pitanje kako ocjenjuje progon ratnih zločina koje je ICTY prepustio Hrvatskoj, Brammertz je ustvrdio da “zaista cijeni vodstvo” državnoga odvjetnika Mladena Bajića, “koji nam nikada nije dao razloga posumnjati da se ratne zločine ne progoni na najbolji način”.

Prije njegova nastupa diplomatski su izvori u Bruxellesu bili najavljivali da je tužitelj konačno zadovoljan načinom na koji hrvatske vlasti provode potragu za tzv. topničkim dnevnicima. No, Nizozemska – a uz nju Belgija, čiji je Brammertz državljanin - i dalje kao uvjet za otvaranje pristupnih pregovora EU i Hrvatske o poglavlju Pravosuđe i temeljna prava postavljaju Brammertzovu ocjenu da je suradnja Zagreba s ICTY-jem “puna”.

Danska i Finska, koje su to poglavlje također bile stavile na led, sada se njegovu otvaranju više ne bi protivile, dok se, nakon pozitivnoga mišljenja američkoga State Departmenta o hrvatskoj suradnji s ICTY-jem, “led na Temzi počinje topiti”.

Kako je Europska komisija još lani ocijenila da je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje toga poglavlja, hrvatski su pregovarači za njega pripremili pregovaračko polazište, pa ga mogu poslati u Bruxelles čim ih Vijeće EU pozove da to učine.

Nakon toga, zemlje članice u Vijeću EU usklađuju svoje zajedničko pregovaračko polazište, što obično traje oko mjesec dana. Stoga bi se to poglavlje moglo otvoriti najranije na međuvladinoj pristupnoj konferenciji sredinom travnja.