Sjećamo li se Bijele knjige Stipe Šuvara? Riječ je o jednom od najopskurnijih dokumenata Saveza komunista Hrvatske koji je 1984. načinio Centar CK SKH za informiranje i propagandu. Naručio ga je tadašnji član Predsjedništva CK SKH Stipe Šuvar, a dokument se u originalu zvao “O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke”.
Riječ je o dokumentu koji je bio partijska hajka na intelektualce, umjetnike, književnike i druge koji se svojim radovima i mišljenjima nisu uklapali u tadašnje ideološke okvire.
Nova Bijela knjiga
Radi li danas netko Bijelu knjigu Domovinskog rata?
Odnosno Bijelu knjigu hrvatskih branitelja? Jer ovo što se posljednjih nekoliko godina, a ovih dana posebice potencira jest ponovno uvođenje zabrana, bijelih knjiga, nepoćudnih umjetnika... Na djelu je opet najobičnija šuvarovština, subnorovština, kako hoćete, najobičniji obračun s neistomišljenicima, traženje uvođenje novih zabrana...
I što je to na kraju nego novi totalitarizam protiv kojega su se branitelji borili u Domovinskom ratu!?Odakle ikome pravo, bez obzira na to što je prošao u Domovinskom ratu, da danas, 2018. godine, u Hrvatskoj javno propisuje tko smije, a tko ne smije nastupati u Hrvatskoj? Ta je situacija postala toliko apsurdna, ali i opasna, kad su se u Petrinji ovih dana braniteljske udruge usprotivile organizaciji festivala ojkača u tamošnjem Hrvatskom domu. Jeste li čuli koji je glavni argument traženja zabrane? Jer da ojkanje nije petrinjska tradicija! Razuman čovjek da ne vjeruje što čuje!
Da se razumijemo, ista je stvar i s hajkom na Thompsona, i na sve druge umjetnike i izvođače koji se nekome sviđaju, a nekome ne. Tko se kome sviđa, sluša ga, čita, ide na njegove koncerte, ili ne ide, i točka! To je demokracija. Također, nitko od javnih osoba nije sveta krava pa da se ne može i ne smije propitkivati njegov javni rad, od novinara do glazbenika i političara i svih drugih struka.
Svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje o svemu i svakome na javnoj sceni, pa tako i braniteljske udruge. Ali nitko nema pravo tražiti bilo kakvu zabranu i onda pod krilima branitelja i Domovinskog rata raditi pritisak na politiku koja bi trebala ustuknuti pred takvim totalno iracionalnim zahtjevima.
Treba reći dosta
Odakle ikome normalnome padne na pamet da traži zabranu nastupa Hladnog piva? Ili Bajage? Da o ojkanju i ne govorim. Ili odakle pravo Jakovčiću da javno govori kako Thompson nikad neće nastupiti u pulskoj Areni, iako je već nastupao?
I Bajaga je već nastupao u Hrvatskoj, pa odakle sad odjednom takva hajka na njega? Je li ikome od ovih ili bilo kojih drugih umjetnika i izvođača zabranjeno djelovanje? Postoji li ikakav sudski pravorijek po kojem netko od njih ne bi smio nastupati u Hrvatskoj? Dakako da ne postoji! I tu prestaje svaka rasprava! Svatko može imati svoje mišljenje, ali nitko nema pravo tražiti bilo kakvu zabranu, pa tako ni u ime branitelja.
Ako netko ima ikakav dokaz da netko krši hrvatske zakone, neka se obrati sudu. To je jedino mjesto za tako nešto. Ulica sigurno ne može biti!
Nisu, međutim, problem pojedine braniteljske udruge i njihovi kolovođe, već je problem u politici koja se njima dodvorava, politički ih koristi, plaća, a onda se dovedu u situaciju da na ovakve pritiske idu popuštati zbog jeftinih političkih bodova! Treba jasno i glasno reći – dosta! Isto ide i Jakovčiću i sličnima koji tako uzurpiraju vlast!
>> Najveći sajam u Hrvatskoj
Zabrana Bajage je osveta za maltretiranje Thompsona. Točka.