Plan Mosta da se otvori arhiva do 22. prosinca 1990. tema je rasprave danas u Saboru. Iako je Vlada iznijela niz kritika na taj Mostov prijedlog zakona i najavila svoj prijedlog, predsjednik Kluba zastupnika Branko Bačić najavio je da će HDZ ipak podržati taj "manjkavi" zakon, kako ga je ocijenio, a podrška će, prema najavama, doći i iz Kluba zastupnika SDP-a koji je uz to zatražio i glasovanje poimence o tom Zakonu o arhivskom gradivu i arhivu.
Iako su mnogi primijetili kako se zakon donosi samo zbog lokalnih izbora, odnosno da bi se olakšala borba Mosta za HDZ-ove birače, Mostov Nikola Grmoja rekao je kako i taj trenutak pomaže jer se nitko zbog tih izbora ne usudi dići ruku protiv otvaranja arhiva.
– U suvremenoj Hrvatskoj nije se pronašla politička volja da se razobliče metode komunističke diktature. Zbog toga je Most odlučio predložiti zakon, vjerujući kako je došlo vrijeme da se utvrde činjenice iz vremena koje je prethodilo stvaranju moderne Hrvatske. Hrvatskoj nije u cilju čuvati tajne bivše države. Po sili zakona želimo da se otvori sve gradivo do 22. prosinca 1990., pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti – rekao je Grmoja ustvrdivši kako ovo nije bavljenje prošlošću nego pomaganje za bolju budućnost. Zastupnike je zamolio da raspravljaju staloženo te da imaju u vidu i žrtve prethodnog sistema.
– Čestitam vam na jednom od najvažnijih izlaganja. Nikada riješeni komunistički zločini uzroci su zla i podjela u Hrvatskoj – kazao je nezavisni Željko Glasnović koji je zamjerio na previše praznoj sabornici te ustvrdio kako zastupnike ne zanima smrt tisuća ljudi, "njih zanima lova".
Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku kaže kako su arhivi važno izvorište naše povijesti i treba urediti to pitanje i što prije otvoriti sve arhive.
– Žao mi je da se bavimo prošlošću, ali Grmoja, recite nam gdje je ta arhiva, gdje se čuva? Je li na jednom mjestu? Po bivšim propalim tvornicama, čuvaju li ih viđeniji članovi sadašnjih struktura? Zabrinuti smo – kazao je Lovrinović, a Grmoja mu je uzvratio kako se može doći jedino do pomirenja i smanjenja podjela ako otkriju istinu te dodao kako će od svih sljednika tražiti da predaju arhivsku građu.
SDP-ov Mirando Mrsić tvrdi da je zakon vezan uz lokalne izbore jer se Most s HDZ-om bori za isto biračko tijelo.
– Ovaj zakon ne znači ništa za građane. Za njih znači ono što se događalo '90-ih za vrijeme privatizacije. Nemamo ništa protiv donošenja ovog zakona, a Most i HDZ očito nemaju iste poglede na taj zakon jer koplja će se lomiti u HDZ-u oko ovog zakona, a ne u SDP-u. Zakon će ugledati svjetlo dana, ali ne onakav kakav hoće Most, nego HDZ. Jeste li se u pisanju ovog zakona koristili savjetima Hasanbegovića? –zanimalo je Mrsića, a Grmoja je odgovorio kako Hasanbegović nije imao nikakve veze s pisanjem zakona.
– Vi kažete da ovo nikome ništa ne znači, no imajmo obzira prema ljudima koji su žrtve režima. Zar kažete da obitelji Đureković, recimo, ovo ništa ne znači? Ovo je samo jedan zakon od naših deset zakona koje smo uputili u proceduru, svi se bave budućnošću, a i ovo je zalog za bolju budućnost, da ostavimo prošlost. Ako se ni vi ni HDZ nemate čega bojati, hajdemo sve otvoriti i doći do istine – poručio je Grmoja.
SDP-ov Nenad Stazić pita se zašto se stavlja granica na 22. prosinca 1990. godine, zašto ne bismo otvorili arhive i za vrijeme dok je trajao rat.
– Kažete da je cilj spriječiti difamaciju, to podržavam. Pozivam da rok pomaknemo malo naprijed, da obuhvatimo, recimo, rat. Mene zanima je li točna priča kako se obogatila obitelj Gojka Šuška? Ili ona da je Tuđman zabranio da se djeca izvuku iz Vukovara? Koji su to ljudi koji su se obogatili na trgovanju naftom s neprijateljima? Meni je dosta tih difamacija, neka saznamo istinu – rekao je Stazić. Grmoja je odgovorio kako nema problema da se otvori i to razdoblje jer je on 1991. godine imao samo deset godina, ali je i dodao kako je to već doba ove države, pa imamo institucije koje to mogu riješiti.
Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, član SKOJ-a je u HDZ-u tamo gdje je i mjesto
Branimir Bunjac iz Živog zida isto drži kako je ovo nedvojbeno tempirano danas zbog potreba lokalnih izbora.
– No mi ćemo se ipak posvetiti višem cilju i podržati zakon, i onaj Vladin prijedlog isto, kako bi se konačno otvorio put istini, kako bi društvo došlo korak bliže ozdravljenju, bez utega na nogama. Zakon je dobar za znanost, arhive, a kako je ta država prestala postojati, nema potrebe da arhivi budu zatvoreni – kazao je Bunjac.
Apeli Grmoje, ali i predsjednik Sabora Bože Petrova da zastupnici budu obzirni u raspravi očito nije urodila plodom, jer je predsjednik HSS-a Krešo Beljak svog prethodnika na čelu stranke Branka Hrga prozvao da je bio SKOJ-evac.
- Vi namjerno bacate ljudima prašinu u oči. Svi mi znamo kako su se odvijale stvari krajem 80-ih. Pravi domoljubi koji su bili proganjani stradali su od hrvatske ruke. Nema arhiva, ne postoje arhivi. Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, član SKOJ-a je u HDZ-u tamo gdje je i mjesto – kazao je Beljak, a reagirao je Petrov upozorivši ga da će mu izreći opomenu zbog vrijeđanja.
- Kako može biti uvreda ako je netko zaista bio SKOJ-evac. Ispričavam se drugu Hrgu – dodao je Beljak. SDP-ov Željko Jovanović je dodao kako SDP nema nikakvih problema da se otvore arhivi, te da HDZ ima više komunista nego SDP.
- SDP se još 1990. ispričao za sve zločine komunizma, a 1995. je svu arhivu Saveza komunista predao Državnom arhivu. Zašto bi bio problem otkriti nečije seksualno ponašanje od prije 40 godina – dodao je Jovanović osvrnuvši se tako na raspravu na Odboru za kulturu.
Grmoja mu je dodao kako se niti jedan dokument ne može dobiti bez suglasnosti tajnika SDP-a.
Državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak obrazložio je stav Vlade ustvrdivši da je Mostov prijedlog parcijalan i nedorečen. Manje je fokusirao na te nedorečenosti, a više na činjenicu da i Vlada piše svoj prijedlog istog zakona.
- Bilo je jasno kako je potrebno donijeti novi zakon kojim se uređuje arhivska djelatnost. U međuvremenu se pojavio i Mostov prijedlog izmjena zakona. Mogu kazati kako sam cilj ovog prijedloga zakona ima visoko suglasje s novim zakonom koji se upravo stvara u Ministarstvu kulture. Vlada upućuje na dio nedorečenosti i potrebu za usklađivanje s hrvatskim zakonodavstvom. U novom zakonu se vodi računa o dostupnosti arhiva pri čemu se rukovodimo njemačkim modelom koji radi jasnu distinkciju između progonitelja i žrtve – kazao je Poljičak i ustvrdivši kako bi se prijedlog zakona koji Vlada radi mogao naći u javnoj raspravi za dva do tri tjedna. Objasnio je kako se za razliku od Mostovog zakona koji se više naslanja na isti češki zakon, Vladin naslanja na njemački koji radi jasnu distinkciju između počinitelja i žrtve i omogućava rasvjetljavanje istine bez da šteti žrtvi.
- To nije isti zakon kao ovaj zakon o kojem sada raspravljamo. Mnoga su nam obećanja dana, posebno prije izbora, pa dopustite da imamo pravo sumnjati da će doći taj vaš zakon u roku koji kažete – kazao je Branimir Bunjac državnom tajniku, koji je to iskoristio da bi mahnuo s plikom papira i rekao da je upravo to taj radni materijal.
Replicirao je i Stazić koji je podsjetio da u Vladi sjede i Most i HDZ.
- Mostu u Saboru se žuri u odnosu na Most u vladi. Htjeli bi da se što prije sazna što je sve represivni komunistički sustav radio, koliko je otvorio škola, tvornica, kakav je imao zdravstveni sustav i u tom pogledu podržavam Most u saboru u odnosu na Most u vladi – rekao je Stazić.
Nikola Grmoja dodao je kako dugi niz godina ministarstvo govori o pripremi cjelovitog zakona i misli da je vrijeme da Sabor donese ovaj zakon koji se bavi užim područjem, a da Ministarstvo onda bez žurbe može napraviti cjelokupni zakona.
- Mnoge primjedbe vlade ne stoje, mi nismo imali obvezu napraviti sve što vi govorite. A kada govorimo o povredi jamstva obiteljskog dostojanstva, ugleda i časti, očito se o tome nije mislilo kada su u pitanju žrtve koje sve ove godine čekaju istinu – primijetio je Grmoja.
SDP-ov Saša Đujić tražio je povredu Poslovnika jer državni tajnik, kaže, cijelo vrijeme priča o imaginarnom Vladinom prijedlogu zakona koji nitko nije vidio, umjesto da pričao o Mostovom zakonu koji je tema rasprave. Podržao ga je i Mostov Miro Bulj, a Reiner je uzvratio kako to nije istina jer Vlada u svom obrazloženju Mostova zakona spominje svoj zakon, tako da državni tajnik govori o temi.
>> Komunisti podijelili partnere u Vladi. HDZ: Mostov prijedlog o arhivima je nekvalitetan
Samo otvoriti arhivu te da se zna koliko su komunjare, a I one komunjare koje su promijenili boje, naudili Hrvatskome narodu.